Tokom rata na području Osječko-baranjske županije stradalo je ili nestalo najmanje 2.119 državljana Hrvatske i još 141 građanin Savezne Republike Jugoslavije, pokazali su preliminarni rezultati istraživanja ljudskih gubitaka u ovoj županiji. Istraživanje je u okviru ustanovljavanja ljudskih gubitaka u ratu u Hrvatskoj provela Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću s partnerskim organizacijama.

- Generalni cilj istraživanja je stvaranje provjerljivog i jedinstvenog popisa svih građana Hrvatske koji su stradali na području Hrvatske ili izvan nje. Podaci su komplementarni s istraživanjima Fonda za humanitarno pravo iz Beograda, a korišteni su brojni izvori - ističe voditelj istraživanja Nikola Mokrović, dodajući da se podaci mogu smatrati kompletiranima za 1.391 osobu.

Što se tiče broja izvora za utvrđivanje okolnosti stradanja pojedine žrtve, za njih 655 analizirano je po šest i više izvora, za njih 568 četiri ili pet, dok je smrt 267 osoba analizirana samo jednim izvorom.

Gledajući po prebivalištu, najviše je stradalih, njih 846, iz Osijeka. Slijede Beli Manastir (397), Našice (75) i Valpovo (47). Dio stradalih je iz Vukovara (49) i Zagreba (43), dok je za 421 stradalog i nestalog mjesto prebivališta nepoznato. Najviše stradalih bilježi se u samom Osijeku i predgrađima (349), slijedi Dalj sa 149 imena, područje nekadašnje općine Osijek sa 145 i Tenja s 94 imena.

- Postoje i podaci o etničkoj pripadnosti. Hrvata je 1.046, Srba 298, Mađara 108 i 21 Rom, uz 611 osoba nepoznate nacionalne pripadnosti - rekao je Mokrović.

Po spolu, muškarci čine 87 posto žrtava, pripadnici vojski i policija 50 posto, a civili 41 posto. Postoje teškoće u vidu nepotpunih podataka, nedostupnosti izvora, različitih podataka iz više izvora, kao i nepouzdanosti svjedočenja te sudski utvrđenih činjenica i presuda.

- Na osnovu istraživanja koje Documenta i partnerske nevladine organizacije provode na područjima Hrvatske od 2009., objavljeni su podaci za 4.113 žrtava na području zapadne Slavonije i Sisačko-moslavačke županije, a na području Vukovarsko-srijemske županije stradale su 3.673 osobe. U bazi postoji 31.371 dokument, među kojima je 7.276 upitnika koje su ispunili svjedoci, a trenutno su u bazi registrirane 19.963 žrtve. U periodu od 1. marta 2018. do kraja 2020. ukupno je pomoću 10.522 dokumenta analizirano 12.503 osoba - ističe Mokrović.

- Utvrđivanje podataka o stradalima i nestalima jest dokumentarna osnova našeg javnog zalaganja za stvaranje cjelovitog institucionalnog okvira za civilne žrtve rata, za dijalog o prošlosti i jačanje pretpostavki za izgradnju održivog mira. Rane iz rata nas još muče, a zajedničko pamćenje može smanjiti otvorene rane i promovirati pomirenje - naglašava voditeljica Documente Vesna Teršelič.

Među stradalima je i ime Josipa Reihl-Kira, šefa osječke policije koji je ubijen 1. jula 1991., kad je išao u Tenju na pregovore o uklanjanju barikada.

- Reihl-Kira pamtimo kao onog koji je bio u misiji mira i iskoračio je prema drugoj strani jer je želio dijalog, a danas po njemu nosi ime jedna ulica u Osijeku. Na popisu je i Čedomir Vučković koji je 31. avgusta 1991. prisiljen da popije kiselinu i bio je ubijen. Postupak protiv Branimira Glavaša još uvijek traje, iako je prvostepeno i pravomoćno presuđen - rekla je Teršelič i pozvala sve građane da na web-stranici Documente provjere imena na popisu i daju neki podatak ako nedostaje, kako bi popisi bili što ažurniji.