S već spakiranim koferima za ovotjedni put na Balkan, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen tvitala je poruku: "Danas započinjem posjetu našim partnerima na zapadnom Balkanu, prije zajedničkog summita iduće sedmice. Moja poruka je jasna, dijelimo zajedničku, europsku budućnost. Sada je spremamo. Zajedno prevladavajući Covid. Strateškim ulaganjem. Dajući mogućnost mladima."
Predsjednica EK-a je posjetu balkanskoj čekaonici za članstvo u EU-u ozvaničila u govoru o stanju Unije u Europskom parlamentu sredinom rujna, istoga dana kad je istjecao rok za primjenu privremenih registracijskih tablica za automobile s neutralnom oznakom "KS" na Kosovu i u Srbiji. Njihovu su primjenu Beograd i Priština u okviru Briselskog sporazuma dogovorili prije pet godina, obavezavši se da će u tom roku pronaći trajno rješenje. Nisu ga pronašli jer su i sve druge potpisane stavke Briselskog sporazuma stavili na led, pa i onu najkrupniju o formiranju Zajednice srpskih općina.
Otkad je preuzela vlast na Kosovu, vlada premijera Albina Kurtija uporno je ponavljala da joj nastavak dijaloga s Beogradom nije prioritet, ali i da neće realizirati dio Briselskog sporazuma o formiranju ZSO-a, već će početi primjenjivati "politiku reciprociteta" koju je predizborno obećala svojim biračima. Istek roka za privremenu primjenu automobilskih tablica s oznakom "KS" (Kosovo) Kurtijevoj vladi namjestio se kao zgodna prilika da krene udarati "reciprocitet" Srbiji. Uredbom je propisala da Kosovom više neće moći voziti automobili s tablicama "KS", ali i sa svim tablicama koje izdaje MUP Srbije. Kosovskim cestama mogu se kotrljati samo automobili s oznakama "RKS" (Republika Kosovo) ili s privremenim tablicama koje se na granici naplaćuju pet eura i vrijede 60 dana, recipročno privremenim tablicama koje vlasnici automobila s oznakom "RKS" izdanim na Kosovu moraju preuzeti kad ulaze u Srbiju.
Kurtijeva vlada je Briselski sporazum pretvorila u švedski stol, iz njega uzima samo ono što joj odgovara. Nakon početne primjene pojedinih ugovorenih stavki tog sporazuma i vlasti Srbije prestale su realizirati preostale preuzete obaveze sve dok ne započne proces formiranja autonomne Zajednice srpskih općina. Početak primjene "recipročne" uredbe o auto-tablicama Kurtijeva vlada pojačala je slanjem oklopnih transportera s nekoliko stotina dugim oružjem naoružanih pripadnika specijalne policije ROSU na dva granična prijelaza na sjeveru Kosova s većinskim srpskim stanovništvom. Policijski specijalci poslani su na sjever da spriječe moguće napade na granične policajce koji u praksi moraju primijeniti "politiku reciprociteta" u općinama sa srpskim stanovništvom u kojima sada ima oko 9000 automobila s tablicama koje se moraju promijeniti i u koje iz Srbije svakodnevno dolazi najviše automobila sa srpskim tablicama koje se također moraju zamijeniti privremenim kosovskim tablicama.
No umjesto napada na granične policajce, sjevernokosovski Srbi predvođeni Srpskom listom blokirali su ceste na prilazima dvaju graničnih prijelaza, potpuno zaustavivši promet. Kurtijevu vladu optužuju i da slanjem policijskih specijalaca u oklopnjacima i s dugim cijevima namjerava preuzeti svu vlast i u srpskim općinama, izazvati incidente i iskoristiti ih za novi val protjerivanja preostalih Srba sa Kosova. Na tom je tragu reagirala i Vučićeva vlast, šaljući vojne oklopnjake, helikoptere i avione prema tom dijelu granice s Kosovom, najavljujući da će vojno intervenirati ako u roku od 24 sata KFOR ne spriječi eventualne sukobe i progon Srba sa sjevera Kosova.
Nova kosovska pravila o auto-tablicama nisu samo Srbima teško pala na želudac. Na njih je reagirao i Nacionalni savjet Albanaca (NSA) u Srbiji. Njegov predsjednik Ragmi Mustafa otkrio je Radiju Slobodna Europa da su "zbog problema koje je prouzrokovala odluka o reciprocitetu registarskih tablica" poslali "zahtev da se iz odluke izuzmu opštine Bujanovac, Preševo i Medveđa. Ne Albanci ili Srbi, već te tri opštine koje su veoma povezane sa Kosovom iz kojih ljudi svakodnevno putuju na Kosovo". Mustafa je pojasnio da je "za albansku nacionalnu zajednicu odluka Vlade Kosova politički razumljiva, ali je njena primena diskutabilna. Mi podržavamo svaku odluku Prištine koja osnažuje državnost Kosova, ali nas ovaj potez čini taocem u nadmudrivanju Prištine i Beograda. Ona je najviše pogodila Albance iz Preševske doline koji su porodično, istorijski i tradicionalno veoma povezani sa Kosovom". Međutim, čelnici NSA su zašutjeli nakon što im je iz Prištine poručeno da će naći rješenje kojim će nadoknaditi troškove stanovnicima Preševske doline zbog zamjene tablica na tom dijelu srpsko-kosovske granice. No nisu zucnuli o tome što će uraditi ako se ostvare u Beogradu već javno izgovoreni prijedlozi da se "recipročno" blokiraju i jugoistočni granični prijelazi prema Kosovu, kao što su već drugi tjedan blokirani oni na kosovskom sjeveru.
Kosovski politolog Behlul Beqaj u izjavi za Kosovo online ukazuje na to da je "sloboda kretanja jedino racionalno rješenje za novonastalu situaciju na sjeveru Kosova". Beqaj kaže da su obje strane "nepotrebno demonstrirale silu kako bi postigle određene ciljeve" te dodaje: "To je jedna notorna glupost obje strane i mislim da bi bilo korektno da se pitanje tablica skine sa dnevnog reda, a istovremeno da se ovaj potez od strane gospodina Kurtija shvati ozbiljno, odnosno da se složeno pitanje implementacije Zajednice srpskih opština shvati ozbiljno, jer je to institucionalna obaveza Kosova." On smatra i da premijer Kurti ne može uvoditi recipročne mjere, a da prethodno ne riješi pitanje ZSO-a. Nema ni puno riječi hvale o pregovorima koji se vode uz posredovanje Europske unije, jer ne daju rezultate iako traju već deset godina. Premda su, po njegovu sudu, glavni krivci srpski i kosovski pregovarači, svoj dio odgovornosti imaju i briselski posrednici jer "birokratija evropske zajednice previše poprima karakter vatrogasaca koji dolaze u teškim situacijama, a ne učine baš ništa da do tih situacija ne dođe".
Najnoviji sukob na srpsko-kosovskoj granici slično vidi i Dušan Janjić iz beogradskog Foruma za etničke odnose. U razgovoru za srpsku redakciju N1 televizije Janjić je rekao da je "trenutna situacija na administrativnim prelazima sa Kosovom posledica 'opasne igre' koju 'igraju' Beograd i Priština, a da će najveću cenu platiti poslovni ljudi i obični građani". Konstatirao je da "obe strane nisu poštovale sporazume, kao i da je Kurti odgovorio merama reciprociteta koje će još više produbiti sukob". Janjić smatra i da "specijalni predstavnik EU-a za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak nije bio sposoban da spreči najnoviju eskalaciju sukoba". Europskim posrednicima zamjera to što su srpskim i kosovskim političarima "stvorili iluziju da mogu da rade šta hoće". Upozorava, međutim, da bi najopasnije bilo dopustiti da i jedna i druga strana primjenjuju politiku reciprociteta jer je, podsjeća, "politika reciprociteta u Evropi prošlog stoljeća dovela do dva svjetska rata".
Iako mu je jasno da se "rat za auto-tablice" zahuktao u predizbornoj kampanji za kosovske lokalne izbore – "Još od doba Tadića, to su bili fingirani sukobi. Organizovani, pa onda malo izmaknu kontroli, pa se malo vrate... To je opasna igra, to moram da kažem. Opasna igra obe strane, sa policijom i vojskom. Pretpostavljam da će se prvi talas krize rešiti diplomatijom" – Dušan Janjić najveći problem ipak vidi u politici reciprociteta koju najupornije gura Kurtijevo Samoopredjeljenje. "Njegova politika reciprociteta je opasna. To nije politika normalizacije. To je politika 'oko za oko, zub za zub', reciprocitet nikada nije vodio u mir", rezolutan je Janjić te zaključuje: "Evropska unija mora konačno da zauzme stav, hoće li normalizaciju, ili reciprocitet."
