Armin Laschet može sretno odahnuti. Kršćansko-demokratska unija na izborima održanim 6. lipnja u njemačkoj pokrajini Saskoj-Anhaltu neočekivano je ubilježila 37 posto glasova birača, bitno više no što su prognozirale ankete. Ponešto nekarizmatični novi predsjednik CDU-a položio je test pa se može mnogo mirnije nadati da će na saveznim izborima 26. rujna osvojiti mjesto kancelara. Privremeno mogu odahnuti i svi demokratski orijentirani građani. Naime, ekstremno desna Alternativa za Njemačku (AfD) nadala se na valu koronakrize i otpora protuepidemijskim mjerama postati najjača stranka u pokrajini, no osvojila je "svega" 20,8 posto pa neće prići ni blizu vlasti. Šef pokrajinskog CDU-a Reiner Haseloff u kampanji je svoju stranku predstavljao kao bedem protiv desnog ekstremizma. Strategija mu je evidentno uspjela pa sada može birati koje stranke će uzeti u koaliciju kako bi formirao većinu. Do sada je ovdje na vlasti bila koalicija CDU-a, SPD-a i Zelenih (poznata kao "Kenija-koalicija" jer kombinacija bojâ tih stranaka odgovara onoj na kenijskoj zastavi), no sada je sa 6,4 posto glasova u igri i liberalni FDP.
Premda je, pišu njemački mediji, za ovu pobjedu najzaslužniji Haseloff, ona je iznimno značajna za Lascheta, nasljednika Angele Merkel na čelu CDU-a i odlučnog sljedbenika njene umjerene politike. Unatoč Laschetovoj pobjedi na stranačkoj konvenciji u siječnju, desna frakcija CDU-a i dalje mu spori liderstvo. Da je ishod na prošlotjednim izborima – zadnjim prije saveznih – ispao drugačije, ta bi sporenja bila sve glasnija. Snažan rezultat je za sada utišao strahove da CDU ima otvoren desni bok, kao i glasove koji smatraju da se "prirodni saveznici" CDU-a nalaze na desnici. Udarac je zadan i Zelenima, čijih 5,9 posto glasova predstavlja određeni neuspjeh. Nakon što je polovicom travnja objavljena kancelarska kandidatura 41-godišnje stranačke kopredsjednice Annalene Baerbock, Zeleni su doživjeli znatan uspon, povremeno u nacionalnim anketama čak prestižući CDU. Sada se nagađa da se taj "Baerbockin efekt" ispuhao. Međutim, istok zemlje nikada nije bio baza Zelenih, a Saska-Anhalt specifična je pokrajina sa svega 2,2 od ukupno 83 milijuna njemačkih građana i samo dva grada veća od 100.000 stanovnika. Premda podbačaj, izborni rezultat ne bi trebao presudno urušiti Baerbockine šanse.
Lijevi dio političkog spektra pada u irelevantnost. SPD je dobio 8,4 posto glasova, dva manje no 2016., dok je Ljevica (Die Linke), piše Tageszeitung, doživjela "malu katastrofu": 11 posto glasova u usporedbi s 16,3 posto iz 2016. i više no dvostruko manje no 23,7 posto iz 2011. Riječima kopredsjednice Susanne Hennig-Wellsow, radi se o "bolnom rezultatu" te su već počele stranačke svađe. Stranka koja se prije desetak godina borila za vodeće mjesto na istoku zemlje i gajila realnu želju da zajedno sa Zelenima i socijaldemokratima formira lijevu nacionalnu vladu, najesen će se na saveznim izborima boriti da prebaci izborni prag, a na saveznoj je razini dalje od vlasti no ikad. Pati i od problema s uvjerljivošću: prema istraživanjima, stranku još svega 20 posto ispitanika u ovoj pokrajini povezuje s pojmom socijalne pravednosti.
Brojni mediji i komentatori upozoravaju da fakt što je svaki peti stanovnik pokrajine zaokružio rasističku, ksenofobnu i antieuropsku partiju daje jako mnogo razloga za zabrinutost. AfD je u Saskoj-Anhaltu i ekstremniji no drugdje, pa je stranačka filijala pod nadzorom obavještajnih službi. Političko se klatno zadnjih desetljeća dramatično pomaklo udesno. Devedesetih su Zeleni, Ljevica i SPD u pokrajini zajedno osvajali i 60 posto glasova. Danas je to više no dvostruko manje. Stručnjak za desni ekstremizam David Begrich upozorava da je 12,8 posto, koliko je u Saskoj-Anhaltu 1998. dobio ekstremno desni DVU, izazvalo zaprepaštenje, dok je 2021. skoro dvostruko jači rezultat AfD-a dočekan – s olakšanjem. Uzroci uspona AfD-a su kompleksni: osjećaj ekonomske zakinutosti na deindustrijaliziranom istoku zemlje je izražen, ali je i samo jedan od faktora. AfD pobornike ima i među dobrostojećim građanstvom, pri čemu je najpopularnija opcija kod svih birača u pokrajini mlađih od 44. Ne čudi da židovske udruge izražavaju zabrinutost, a antirasistički pokret Nedjeljivi (Unteilbar) govori o "tužnom vrhuncu normalizacije ekstremno desne politike u Saveznoj Republici".
