Čekajući da je Hrvatski sabor potvrdi kao novi izbor Andreja Plenkovića za ministricu zdravstva, Irena Hrstić radi na dojmu da se intenzivno bavi ispravljanjem krivih Drina hrvatskog zdravstva. Za medije je izjavila da je na Plenkovićev zahtjev pokrenula reviziju interventnih javnih nabava, detaljno opisujući što to točno znači. O tome govori nekoliko citata: "To je ogroman i opsežan proces, to je apostrofirano kao problem i mi smo odlučili sukcesivno pristupiti rješenju, svaki korak u nastavku može biti i novi korak."
"Trebali bismo se fokusirati i izvući sve popise javnih nabava za koje je dalo suglasnost Ministarstvo zdravstva. Iz izvučenih nabava Ministarstva zdravstva izvući one koje su cjenovno dubiozne i onda konkretno analizirati pojedinačne predmete."
"Ja sam taj predmet pročitala i na prvo čitanje vidim da nema visokih dubioza, ali ono što je dobro i što taj polazni dokument pokazuje je da će zadatak dobiti sva upravna vijeća u bolnicama. Svi ravnatelji imaju određene procese, sve javne nabave prolaze proces odobravanja upravnog vijeća u bolnicama. Mi ćemo iz Ministarstva zdravstva dati jasne upute upravnim vijećima da izrevidiraju nalaze iz 2022. godine."
"Ići ćemo onoliko duboko koliko bude potrebno."
Neslućene dubine revizija koje Hrstić najavljuje praćene su očiglednom plićinom cijele akcije i retorike, zajedno s pitanjima koja se mediji (ne) usude postaviti. Zanimaju li javnost isprazne tehničke fraze ili npr. zašto se uopće sve to poduzima? Koji je cilj revizije? Hoće li Hrstić prosljeđivati suspektnu dokumentaciju Glavnom državnom odvjetniku Ivanu Turudiću? Hoće li kao odgovorne prijavljivati ravnatelje bolnica i članove upravnih vijeća bolnica, među kojima su njezine kolegice i kolege iz Ministarstva? Hoće li ih samo smijeniti? Zašto bi bile revidirane samo nabave koje nisu bile u bolničkim planovima? Zbog čega su ti postupci pogrešno nazvani interventnim nabavama?
Ne treba sumnjati da bi odgovori potvrdili očiglednu činjenicu da Hrstić postupa po nalogu šefa partije bez suvišnih "zašto" i neovisno o tome što je taj nalog samo prilično loš Plenkovićev PR, smišljen da sanira štetu koju je napravio bivši ministar zdravstva Vili Beroš.
Realno, revizija izabrane grupe javnih nabava ne pogađa ni blizu golemi problem korupcije u javnoj nabavi, odnosno pitanja tko donosi odluke o alokaciji resursa u zdravstvu i u kakvoj proceduri. Takvi će stoga biti i rezultati te selektivne revizije jednom kada bude gotova pa bude potvrđeno da je EPPO-ovom i USKOK-ovom istragom otkriven izolirani kriminalni incident u inače urednom sistemu, na koji je jedna zločinačka skupina izvela točkasti napad.
Da će Hrstić raditi na minimalizaciji štete govori i njezin prvi nastup u emisiji Otvoreno, gdje je spekulirala na temu je li realna procjena istražitelja da su mikroskopski roboti u kriminalnoj nabavi za hrvatske bolnice tri puta preplaćeni. Vrludajući po podacima što sve može utjecati na finalni trošak nabave opreme za bolnice, buduća ministrica nije potkopala svoj integritet samo iznoseći nepotrebne podatke i pretpostavke, već izostavljajući bitne informacije koje je u skoro dva tjedna od odvođenja Beroša u Remetinec mogla znati – što se tu točno dogodilo i koga smatra odgovornim.
Marija Bubaš, državna tajnica u Ministarstvu zdravstva, za Hrstić je rekla da je "dobar suradnik, ne samo nama kolegama, nego je to bila i bivšem ministru". "To sam sigurna jer sam shvatila kroz njezin rad do sada da se na nju može čovjek osloniti", poručila je Bubaš. Odlična vijest za premijera, a prilično loša za hrvatsko zdravstvo.
