Baby Reindeer (Netflix)
Teoretičari već nekoliko desetljeća traumu tretiraju kao kulturalni trop koji se iz kliničkog koncepta povrede ili oštećenja preobrazio u figuru i postao sastavnim dijelom kolektivnog društvenog ustroja. Njezinu interpretaciju smatraju nužnim preduvjetom za dosezanje posttraumatskog društva, a upravo ona trauma koja se tome opire postaje uvjetom njezine mogućnosti. Britanski komičar Richarda Gadd u tom je tumačenju otišao vjerojatno najdalje dosad, nesputano i hrabro podastrijevši vlastito jezivo iskustvo u psihološkom trileru od sedam polusatnih epizoda u kojima plastično razlaže funkcioniranje mehanizma traume.
Odlukom da sam zaigra glavnu ulogu Donnyja/sebe, komičarskog aspiranta u čiji se život infiltrirala uhoda Martha (fantastična Jessica Gunning) pa mu godinama zagorčavala život, Gadd je postigao autentičnost koju drugom glumcu ne bi bilo tako lako doseći, i usput je bez imalo uljepšavanja, ne štedeći pritom ni samoga sebe, ispisao univerzalni prikaz mentaliteta žrtve koja se vraća na mjesto zločina i traži da je se iznova povrijedi. Dinamika interakcija u zlostavljačkim odnosima uspostavlja se kroz psihološku manipulaciju kojom se zlostavljači koriste u kontroli i zbunjivanju svojih žrtava, a sretniku koji kroz takav odnos nije prošao postupci žrtve gotovo su nepojmljivi.
Gadd upravo kroz tu pretpostavku polako i precizno gradi napetost, dovodeći u prve tri epizode gledatelja do ludila svojim reakcijama na Marthino ponašanje; tek u četvrtoj postaje jasno da je priča o uhođenju tek povod da ispriča priču o manifestaciji duboko ukorijenjene traume koja ga je u tim reakcijama uvjetovala, stvorivši petlju koja se ponavlja, a istovremeno i odgovor na pitanja zašto se ljudi boje progovoriti o zlostavljanju. Ova slojevita priča, koja na vrlo human način osim traume tematizira i usamljenost i izoliranost, jedinstven je iskorak autofikcije u televerzumu i vjerojatno najvažnija serija o mentalnom zdravlju koju je Netflix producirao još od "BoJacka Horsemana".
The Sympathizer (HBO Max)
Pred kraj Vijetnamskog rata 1975., u Vijetnamu zvanom američkim, dvostruki tajni agent francusko-vijetnamskog porijekla zvan Kapetan (Hoa Xuande) bježi u SAD i nastanjuje se u izbjegličkoj zajednici, nastavljajući potajno izvještavati za komunističku Frontu nacionalnog oslobođenja Južnog Vijetnama. Njegova odiseja, kojom nas kroz fluidnu i fragmentiranu strukturu provodi od burnih posljednjih dana pada Saigona, preko egzila u L.A. i konačnog povratka u Vijetnam, zrcali povijesnu i političku složenost danas već pomalo zaboravljenog vremena koju je vijetnamsko-američki pisac Viet Thanh Nguyen ispisao u Pulitzerom nagrađenom romanu prema kojem je sedmodijelna mini-serija ekranizirana.
Ambiciozna špijunska satira, koja se poigrava kanonima žanra špijunskog trilera, kroz razrađeni zaplet i sjajne likove ispituje složenost identiteta, koncepta lojalnosti i pripadnosti u svijetu neprekidnih sukoba i promjena. Osim konkretnog rata, kojim se raščlanjuju mnogi aspekti zla moderne politike, vješto se proniče i u psihu protagonista; fragmentirana naracija odražava polomljeni identitet i unutarnji moralni sukob koji proizlazi iz njegovih dvostrukih uloga komunističkog špijuna, južnovijetnamskog policajca i čovjeka razlomljenog između dviju kultura. Temu stabilnosti identiteta u vihoru rata podcrtava i angažman urnebesno sjajnog Roberta Downeyja Jr. koji se pojavljuje u čak četiri uloge arhetipova "zlog Amerikanca".
Elsbeth (Paramount+)
U moru šašavih epizodista koji su jurcali univerzumom pravničkih drama "The Good Wife" i "The Good Fight" autorskog i bračnog para King, ponajviše se isticala Elsbeth Tascioni (Carrie Preston), luckasta sredovječna odvjetnica šarene odjeće i neobično briljantnog pravničkog uma koju bi protivnici redovito na vlastitu štetu podcijenili. Stoga nije neobično što je upravo njezin lik konačno dobio svoj spin-off u svojevrsnom odgovoru Kingovih na prošlogodišnju hit-seriju "Poker Face". Radnja je iz Chicaga izmještena u New York, gdje je Elsbeth angažirana kao promatračica u policiji nakon niza problematičnih hapšenja, no potajno istražuje i korumpiranost šefa policije. Osebujnost, šarm i entuzijazam protagonistkinje dopuštaju inverznu, kolumbovsku strukturu u kojoj je gledatelju zločinac poznat i promatra samo način na koji Elsbeth nepogrešivo deducira tok događaja u ovom pitkom i zabavnom prelijevanju iz pravničkog u kriminalno-policijski milje.
