Cien años de soledad (Netflix)
Kad je najavljena ekranizacija kanonskog romana magijskog realizma "Sto godina samoće", koji je sam Gabriel García Márquez proglasio neadaptibilnim i do smrti odbijao prodati filmska prava, mnogi su se poklonici zapanjili i sa zebnjom pomislili kako se radi o netfliksovskoj eskapadi koja ne može dobro završiti. Neki su čak tvrdili da je riječ o vrhunskoj izdaji sinova Garcíje Márqueza koji su prodali ostavštinu zanemarivši očevu volju. No četiri godine kasnije, gledajući u oči pukovnika Aureliana Buendíje koji gleda u oči streljačkom vodu, prisjećajući se onog davnog popodneva kada ga je otac odveo da vidi led, čak su i najskeptičniji kritičari morali priznati da Netflixova produkcija začudo nije ispala kičasti fijasko. Naprotiv, fantastična povijest sedam generacija obitelji Buendía i odsanjanog ogledala mitskog grada Maconda razigrano je, ritmično i s velikim obzirom prema izvorniku prevedena u vizualni medij, ponajviše zahvaljujući uvjetima koje su autorovi sinovi, izvršni producenti serije, postavili da do ekranizacije uopće i dođe. Zahtijevali su, naime, da zbog kulturnog značaja pripovijest bude ispričana na španjolskom jeziku, a produkcija isključivo kolumbijska, uposlivši na projektu petsto članova lokalne filmske ekipe, više od tisuću radnika koji su gradili impozantan set i deset tisuća statista. Iako su se čvrsto držali predloška, pa se i u šesnaest epizoda vjerno prenosi onirična atmosfera vremenske elastičnosti i prostorno-vremenskog supostojanja, zbog vizualnog je karaktera serije i otjelovljenjih likova lakše pratiti fabulu kojoj je García Márquez namjerno otežao prohodnost, dovodeći čitatelja u stanje izgubljenosti i propitivanja vlastitog nepouzdanog pamćenja. Zbog toga serija pomalo zapada u linearno-kronološko pripovijedanje, umjesto vertikalno-sinhronijske metanaracije romana, ali ni to je nije uspjelo lišiti poetične ljepote u prikazu magičnih elemenata prozaične zbilje, i suprotstavljenih sila idealizma i praktičnosti koje oblikuju ne samo obitelj Buendía nego i cijelu civilizaciju. Kroz priču, koja je u procesu beskrajne proizvodnje značenja, vodi nas sveznajući Melquíades koji, dok u kadrovima koji klize Macondom u sekundama prolaze čitave godine, naracijom svim magičnim i elementima zbilje pruža stvarnosni kredibilitet. Otpor prema nostalgiji, koji roman između ostalog tematizira, ovom je ekranizacijom zapravo materijalizirao duh bez kojeg ne bi bilo ni samog Maconda.
Sweetpea (Sky Atlantic)
Emocionalno krhka Rhiannon Lewis (Ella Purnell), mlada žena koja u formativnoj dobi zbog bulinga nije razvila samopoštovanje, zaglavila je u klaustrofobičnom gradu, na poslu koji je ne stimulira. Cijeli se život osjeća nevidljivom i trpi ponižavanje na svakom koraku, no nakon očeve smrti proživljava ogromnu krizu pa zbog naleta pogrešno usmjerenog bijesa počini ubojstvo i tu se stubokom mijenja njen karakter. Šest epizoda ovog humorističnog coming-of-rage trilera adaptirala je Kirstie Swain prema romanu engleske autorice C. J. Skuse, koji tematizira cikličnu prirodu agresije i porijeklo ženskog nasilja, s tezom da ono nikada ne nastaje iz zrakopraznog prostora, nego je rezultat pokušaja uspostave kontrole u očajničkim situacijama. Nasilje antijunakinje, koliko god gnjusno, vješto je prikazano kao katarzično pa su gledatelji dovedeni u poziciju da osjećaju nelagodu navijajući za promjenu odnosa moći žrtve i nasilnika, ujedno osvještavajući sve situacije u kojima su kroz život možda i sami bili nepotrebno okrutni prema drugima.
A Man on the Inside (Netflix)
Autor legendarnih sitcoma Michael Schur nakon serije "The Good Place" još se jednom udružio s Tedom Dansonom, ovoga puta u formatu ponešto drugačije vrste humora. Danson igra boomera, sveučilišnog profesora koji nakon ženine smrti i odlaska u mirovinu zapada u letargiju, pa se na nagovor kćeri odluči aktivirati. Javlja se na oglas privatne detektivke, kojoj treba krtica koja bi se infiltrirala u starački dom i pomogla joj riješiti slučaj krađe skupocjene ogrlice. Osam epizoda ovog tek naoko zabavnog misterija prepunog šarmantnih likova i duhovitih prevrata skriva toplu dramu o starenju u svijetu izrazito orijentiranom na mladost i tužnu priču o demenciji, koja je zaboravom sposobna lišiti čovjeka njegove suštine i napuniti ga iskonskim strahovima. U samo desetak dana prikazivanja serija je, kao i svi projekti s nenadmašnim Tedom Dansonom, probila rekorde gledanosti i već je obnovljena za novu sezonu.
