Prošlog tjedna zastupnici u Saboru raspravljali su o Zakonu o sjemenu. Stav Kluba SDSS-a iznijela je saborska zastupnica Anja Šimpraga koja je naglasila da veći dio stručne javnosti i sjemenara prijedlog novog zakona podržavaju, dok mali proizvođači sjemena smatraju da nisu dovoljno zaštićeni. Trenutno važeća verzija Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja, donesena je još 2005. godine i stupila je na snagu 2008.
Kako je rekla Šimpraga, najviše polemike je izazvao članak 16. predloženog Zakona. Dok s jedne strane veći dio stručnjaka i sjemenara pozdravlja ovaj prijedlog – tvrdeći da će se uvesti red na tržištu sjemena i definirati farmersko sjeme – s druge strane su manji proizvođači koji smatraju da zakon u dovoljnoj mjeri ne štiti proizvodnju i distribuciju domaćeg izvornog sjemena, čijom se proizvodnjom čuvaju mala ekološka gospodarstva.
- Imamo s jedne strane kapitalistički način uzgoja, u kojem je jedini cilj što bolja i brža zarada, i s druge strane tradicionalni, starinski uzgoj koji teži što kvalitetnijem i ukusnijem plodu. Iako su hibridne vrste povrtnih kultura dostupne u svakom trenutku i uz to su isplativije, a u plastenicima na polju brzo dospijevaju, nostalgični mirisi, okusi i boje starinskih sorti nemaju cijenu i zato svatko od nas bira stranu. Poljoprivredni reprodukcijski materijal temelj je poljoprivredne proizvodnje te prva karika u lancu proizvodnje i opskrbe hranom. Bez kvalitetnog sjemena i sadnog materijala nemamo ni kvalitetnu poljoprivrednu proizvodnju - objasnila je Šimpraga.
Dosadašnjim zakonima i pravilnicima nije bilo u potpunosti definirano korištenje materijala s vlastitog poljoprivrednog gospodarstva, podsjetila je zastupnica. To je uzrokovalo mnoge probleme u uzgoju poljoprivrednih kultura, a između ostalog i ponovnu pojavu već zaboravljenih korova na poljima kao što je kukolj te širenje bolesti koje zarazom poljoprivrednih kultura predstavljaju opasnost za zdravlje samog čovjeka, ali i domaćih životinja.
Kako bi poljoprivredni proizvođači imali mogućnost korištenja malih količina sjemena na vlastitom gospodarstvu, ovim prijedlogom Zakona uvodi se pojam sjemena s poljoprivrednog gospodarstva, tzv. farmersko sjeme. Takvo sjeme, objasnila je Šimpraga, morat će proći postupak dorade kod dobavljača upisanog u upisnik kao dorađivača. Tako bi se osigurala minimalna prisutnost štetnih organizama u skladu s propisima s područja biljnog zdravstva.
- Pojam sjeme s poljoprivrednog gospodarstva nažalost ne poznaju na razini EU i u njihovim direktivama. Ovdje ističemo da malim proizvođačima, ekološkim proizvođačima, hobistima i vrtlarima neće biti uvedeni novi nameti i ograničenja u smislu proizvodnje vlastitog sjemena te da će se proizvodi od autohtonih i tradicijskih sorti dalje moći prodavati na našim tržnicama. Ovo je neophodno za očuvanje biološke i genetske raznolikosti čime se osigurava stabilnost poljoprivredne proizvodnje na lokalnoj nacionalnoj razini - kazala je Šimpraga.
Prema ovom prijedlogu Zakona, poljoprivredni proizvođači će i dalje moći koristiti vlastito sjeme na svojim poljima. Ograničenja će se primjenjivati samo ako požele prodavati sjeme na komercijalnom tržištu. Takvo sjeme morat će proći postupak dorade kako bi se osigurala minimalna prisutnost štetnih organizama, bolesti i korova. To poljoprivrednim gospodarstvima omogućuje da za vlastite potrebe koriste sjeme, a nisu obavezni proći postupak certifikacije.
Kao problem se pojavljuje dostupnost uslužne dorade. Šimpraga kaže da uslužna dorada nije dostupna u svim županijama, pa će poljoprivrednici nerijetko morati prevaliti nekoliko stotina kilometara kako bi odnijeli sjeme na doradu i sve ono što su za svoje potrebe do sada sasvim uspješno obavljali na vlastitim gospodarstvima. Primjerice, U Dalmaciji nema niti jednog ovlaštenog certifikatora niti tvrtke koja se bavi doradom sjemena pa bi ga poljoprivrednici, ako žele sijati vlastito sjeme, trebali slati na doradu u Zagreb.
- Podzakonskim aktom propisat će se izuzeća od obaveze dorade sjemena, ovisno o veličini obradive površine na poljoprivrednom gospodarstvu upisanom u Arkod. Oni koji proizvode male količine sjemena neće biti obavezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu - zaključila je Šimpraga.
