Kad govorimo o osnivanju partizanskih odreda od juna 1941. u javnosti se prije svih spominju Sisački ili Splitski, mada je Prvi zagrebački partizanski odred s 20 boraca odreda, na čelu sa Silvestrom Silvijom Pelclom, formiran 15. jula 1941. u šumi Divjača kod Sesveta. Zbog toga Udruga antifašista (UABA) Dubrava – Sesvete zadnjih nekoliko godina obilježava obljetnice osnutka i odaje počast svim borcima koji su narednih mjeseci poginuli u okršajima s ustašama ili su streljani.
Prisutnim članovima se kod spomenika, na mjestu ratne zemunice, obratila Ankica Ležaić, potpredsjednica UABA-e.
– Ova zemunica je odredu služila kao sklonište i sjedište štaba, te magazin za hranu i municiju kojom ih je opskrbljivala grupa ilegalaca iz Sesveta, pod vodstvom Marijana Badela. Od lipnja, kad su se tu okupili prvi komunisti, do kolovoza 1941. odatle se kretalo u akcije. Odred je trebao dignuti u zrak njemačko skladište municije. Došlo je do sukoba sa žandarima, kada je ubijen jedan žandar. Nakon toga, odred se povlači prema Sljemenu, Kašinskim vinogradima, selu Cerje, Božjakovini, Graberju i Dugom Selu. Dio boraca vratio se u Zagreb i bio u ilegali, dok su se drugi prebacili na Žumberak i na Bilogoru uz novi sukob sa žandarima.
Kad je odred prešao rijeku Lonju i stigao do sela Prgomelj, Silvije Pelcl i Zvonimir Komarica išli su u selo da nabave hranu, gdje su ih ustaše opkolili, uhvatili i prebacili u Zagreb. Pelcla su mučili ustaškoj policiji i strijeljan je 11. veljače 1942. na Dotrščini, dok je Komarica, inače bjegunac iz Kerestinca, osuđen na 20 godina robije u Lepoglavi, odakle je 1943. oslobođen - podsjetila je Ležaić, ističući da su se ostali preživjeli borci spojili sa Bjelovarskim partizanskim odredom.
O značenju odreda govori podatak da je veliki župan za Župu Prigorje Marko Lemešić raspisao 20. kolovoza 1941. godine tjeralicu s nagradom od 10.000 kuna „za svaku glavu ove četničko-komunističke bande.“
Među borcima su bili i politički komesar odreda Ante Dobrila koji je tokom rata bio na partijskim i vojnim dužnostima, kao i Ivan Kuzmijak te Petar Biškup Veno koji je poginuo uoči oslobođenja kao potpukovnik i komandant 32. divizije X Zagrebačkog korpusa. Kasnije je proglašen narodnim herojem.
Zagrebački partizanski odred ponovo je formiran u septembru 1943. Spomenik je podignut 1971. u čast 30. godišnjice osnivanja, zaslugom tadašnjeg predsjednika općine Marijana Kosa. Smješten u šumi na mjestu do kojeg se hoda 20 minuta, dugo je bio zanemaren i zapušten. Ploča sa spomenika je otuđena, najvjerojatnije 90-ih, a okoliš uništen. Zato je UABA Dubrava-Sesvete učinila sve da se spomenik očisti i da se izradi nova ploča s izvornim natpisom koja je postavljena krajem 2019. ali je već u siječnju 2020. ponovo ukradena, da bi u ožujku 2022. bila nađena naslonjena na spomenik i vidno oštećena. Nakon obnove u ljevaonici Akademije likovnih umjetnosti, vraćena je i postavljena na postament koji je izbetoniran u okviru obnove spomenika krajem lipnja 2022. Obnovu su izveli članovi Ivan Hrešć, Željko Kotarski, Boro Štrbić i Ankica Ležaić koja je bila i donator potrebnog betona i ukrasnih grmova.
- Nažalost, vandali su često uništavali cvijeće i ispisivali ušato U po spomeniku, ali ustrajemo u njegovom održavanju, kako bi mjesto i spomenik digli na onaj nivo koji mu i pripada - rekla nam je Ležaić.
