U organizaciji Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH, Grada Siska i Sisačko-moslavačke županije, u subotu je u Brezovici svečano obilježen Dan antifašističke borbe. I ove godine u Brezovicu nisu došli najviši državni dužnosnici, a predsjednica Kolinda Grabar Kitarović nije imala niti izaslanika, jer je navodno u posljednji čas sudjelovanje otkazao predviđeni izaslanik HNS-ovac Matija Posavec. Među nazočnima su bili bivši predsjednici republike Ivo Josipović i Stjepan Mesić, bivši SDP-ov premijer i predsjednik Zoran Milanović, predsjednik SDP-a Davor Bernardić, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić…
Organizatori su apelirali na sudionike da na spomenik polože cvijeće koje će im uručiti organizatori, a da novac namijenjen vijencima uplate za obnovu spomenika.
'Da nije bilo antifašističke borbe mi ne bismo imali što braniti, a u Domovinskom ratu branili smo i obranili Republiku Hrvatsku’, poručio je u ime organizatora predsjednik SABA-e Franjo Habulin. U Brezovici kod Siska, kazao je, prije 78 godina formiran je Prvi partizanski odred koji je ‘rasplamsao plamen ustanka’. ‘Ne smijemo zatvarati oči pred onim što se događa oko nas', rekao je Habulin izražavajući zabrinutost zbog 'malih pomaka' u Hrvatskoj kada je riječ o percepciji antifašizma.
'Povijesni revizionizam maskiran navodnom željom da se napokon iznesu činjenice, zapljuskuje nas kroz notorne laži i poluistine na dnevnoj osnovi sa stranica novina, iz društvenih mreža, ali i kroz programe javne televizije koja je početak upravo ovoga tjedna obilježila – sasvim prikladno – repriziranjem oglednog primjerka prekrajanja povijesti, prešućivanja notornih činjenica i serviranja nepobitnih laži - prve iz serije emisija o ‘komunističkim zločinima u Hrvatskoj’. Emisija koja se, dodajem, ne preporuča mlađima od 17 godina, ali ni starijima', kazao je Habulin.
Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, izaslanik premijera Andreja Plenkovića, kazao je da je Hrvatska dala veliki doprinos u borbi protiv fašizma. 'Važno je reći, Hrvatska kao država svoj stav prema antifašizmu iskazala je Ustavom. Demokratska smo država i imamo pravo na različitost mišljenja i nećemo zbog toga završiti iza rešetaka. Antifašizam je u korijenima hrvatske države i to treba njegovati. To naše nove generacije koje dolaze moraju znati. Nahrupilo je jedno veliko zlo tih devedesetih godina i pokazali smo da čuvamo svoj dom i vrijednosti. I Franjo Tuđman, antifašist i Janko Bobetko, bili su antifašisti i dali su ogroman doprinos za ovu zemlju', rekao je Bošnjaković.
Premijer Plenković uputio je u petak čestitku u povodu Dana antifašističke borbe u ime hrvatske Vlade i osobno ime te istaknuo kako su hrvatski antifašisti dali doprinos pobjedi nad nacizmom i fašizmom u Drugom svjetskom ratu, koja je bila preduvjet za izgradnju današnje demokratske i ujedinjene Europe. 'Obilježavajući 22. lipnja prisjećamo se dana kada je 1941. godine u Hrvatskoj, u šumi Brezovica pokraj Siska, osnovana prva antifašistička postrojba u tadašnjoj okupiranoj Europi. Svoj doprinos pobjedi nad nacizmom i fašizmom u Drugom svjetskom ratu, koja je bila preduvjet za izgradnju današnje demokratske i ujedinjene Europe, dali su brojni hrvatski antifašisti, kojih se prisjećamo', napisao je premijer u čestitki te svim hrvatskim građankama i građanima čestitao Dan antifašističke borbe.
Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović čestitala je u subotu svim hrvatskim državljanima Dan antifašističke borbe, 22. lipnja. 'Svim hrvatskim državljanima čestitam Dan antifašističke borbe 22. lipnja. Velik dio hrvatskoga naroda i građana drugih nacionalnosti opredijelio se tijekom Drugoga svjetskoga rata za antifašistički otpor okupaciji sila Osovine. Odlukama ZAVNOH-a uspostavljena Federalna Država Hrvatska u sklopu bivše federativne državne zajednice bila je izraz kontinuiteta i težnje hrvatskih antifašista za očuvanjem hrvatske državnosti, postavši državnopravnom osnovom za proglašenje i međunarodno priznanje samostalne Republike Hrvatske, koju smo obranili i oslobodili u Domovinskom ratu, kao povijesni izraz trajne težnje hrvatskoga naroda za neovisnom državom', istaknula je predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović.
Povodom obilježavanja Dana antifašističke borbe u Muzeju grada Splita u petak je održan prigodni program na kojem, kako pišu lokalni mediji, nije nikad bilo manje ljudi. Govore su pred okupljenima održali predsjednik udruge Vedra Ranko Britvić, zamjenica gradonačelnika Jelena Hrgović te dožupan Luka Brčić. Nakon prigodnog programa reagirali su iz Udruge antifašista i antifašističkih boraca grada Splita (UAAB) kritizirajući gradsku vlast te predsjednika splitskog HDZ-a Petra Škorića.
'Ponovo je splitska aktualna vlast, predvođena HDZ-om, posvjedočila svoj antieuropski karakter i negativistički stav prema humanističkim vrijednostima na kojima se temelji civilizirani demokratski svijet. Očito da se srami antifašističke tradicije Splita, srami se onoga s čime bi se vlast svakog europskog grada ponosila. Onim, čime se sav civilizirani svijet ponosi, splitskoj HDZ-ovoj vlasti smeta i nije ih sram. Nije ih briga što se zbog njih srami svaki istinski građanin Splita. Odbijanjem da se u službeni protokol Grada Splita uvrsti obilježavanje 75. obljetnice 26. listopada 1944. - dan oslobođenja Splita od fašizma, gradski HDZ na čelu sa Škorićem i njegovi sateliti potvrdili su, kako su oni, za razliku od deklarativnog izjašnjavanja hrvatske vlasti, i dalje na pozicijama negiranja naše antifašističke prošlosti', stoji u priopćenju ove udruge. U UAAB-u tvrde i da aktualna gradska vlast ne želi prihvatiti činjenicu da je Split bio prvi europski grad u kojem je organiziran ilegalni antifašistički pokret.
'Škoriću i njemu sličnima ništa ne znače činjenice da je od 40.000 stanovnika tadašnjeg Splita u partizane otišlo njih 12.500 i oružjem se borilo u redovima Narodno oslobodilačke vojske. Da ih je više od 18.000 aktivno djelovalo u pokretu otpora, da je oko 16.000 žitelja Splita i uže okoline prošlo torture u splitskim zloglasnim fašističkim zatvorima, da ih je više od 5 000 odvedeno u talijanske, njemačke i ustaške logore smrti, a oko 1400 bilo je prisiljeno otići u izbjeglištvo. U slobodu Splita i domovine utkano je oko 4000 tisuće života Splita i njegove uže okoline', naglasili su.
Milanović: Potrefilo se da dođem
'Deseti put sam ovdje i drago mi je, nisam bio nekoliko godina. 1941. su ovdje bili naši dečki i cure, i 1991. su isto bili naši dečki i cure. Ovo je povratak u javni život. Kalendar je takav, na neki način se potrefilo i drago mi je da sam ovdje nakon nekoliko godina. Predsjednica? Pa ona nije nikad ni dolazila ovdje. Ipak je? Možda griješim. Ne znam zašto danas nije ovdje', istaknuo je novinarima predsjednički kandidat Zoran Milanović nakon proslave u Brezovici
