Na mnogim mjestima u Hrvatskoj obilježen je Dan antifašističke borbe, praznik uspostavljen 1990-ih u čast Sisačkom partizanskom odredu, prvoj partizanskoj jedinici u Hrvatskoj. Centralno obilježavanje, upriličeno 22. juna u spomen-parku Brezovica kraj Siska, bila je prilika da se čuju brojne poruke i pokaže kakav je odnos vlasti ili barem nekih njenih organa prema antifašizmu danas. Predsjednik Zoran Milanović izvinio se što lani nije bio na skupu jer je bio na Sutjesci, što mu je bio šlagvort da naglasi zajedničku borbu dvaju naroda protiv fašizma i za slobodu.

- Što nam danas znače partizani, što nam znači Sutjeska, Neretva i tisuće mladih ljudi koji su tamo umrli strašnom smrću? Što nam to znači za odnose Hrvata i Srba u našoj zemlji, koji se zadnjih stotinu godina nikako ne mogu presložiti? Jer protiv fašizma zajedno su se borili Hrvati i Srbi, koje povijesno nije spajala vjekovna mržnja, nego suradnja i šanse koje su propuštene. Pogrešno je svođenje pripadnika Sisačkog odreda na Hrvate. Oni sebe na taj način nisu vidjeli. Oni su bili borci za slobodu i bili su komunisti, internacionalisti, pa onda Hrvati, i to je soj ljudi koje mi danas ne možemo razumjeti. I Franjo Tuđman i Janko Bobetko i neki drugi među njima. Na Sutjesci i Neretvi su kosti ostavile tisuće Dalmatinaca, Dalmatinaca Srba, kao i nekoliko tisuća banijskih Srba - podvukao je Milanović.

Zoran Pusić na Trgu žrtava fašizma u Zagrebu (Foto: Josip Regović/PIXSELL)

- I danas traje borba protiv povijesnog revizionizma i izjednačavanja komunizma i fašizma. Antifašistički pokret predvodili su komunisti. Ideja komunizma bila je plemenita, ali u borbi su se događali zločini. Fašizam i nacizam zločinačke su ideje i ne mogu se uspoređivati s komunizmom - rekao je Franjo Habulin, predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista (SABA RH), usprotivivši se tome što se ustaše naziva borcima za Hrvatsku.

- Baš pravi neki domoljubi koji su Mussoliniju ustupili dobar dio domovine. Tko ga je vratio? Pa nitko drugi nego ti omraženi komunisti na čelu s Titom. Hrvatsku su u postojećim granicama izborili oni kojih se danas sjećamo - rekao je, izrazivši protivljenje ideji osnivanja Muzeja žrtava komunizma.

- Hrvatska je imala Muzej revolucije. Nema ga više. Srušeno je 3000 spomenika NOB-u koji nisu obnovljeni. Zgrada ZAVNOH-a u Topuskom srušena je do temelja i nije obnovljena. Zašto? Pogotovo jer se Hrvatska u Ustavu poziva na ZAVNOH i antifašističku borbu. Ta pitanja treba ponavljati dok traju juriši povijesnih revizionista, jer je to naš dug partizanima - istaknuo je Habulin.

Gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević (Foto: Josip Regović/PIXSELL)

Nakon što je izviždan, izaslanik predsjednika Vlade Gordan Grlić Radman naglasio je da je antifašistički pokret bio najjači upravo u Hrvatskoj i za to je, po njemu, najviše zasluge imao Sisački odred.

- Rezultat njihove borbe bilo je formiranje ZAVNOH-a i federativne Hrvatske. Pritom nema nikakve sumnje ni dvojbe kako su i Andrija Hebrang, Vlado Janić Capo, Većeslav Holjevac, Franjo Tuđman, Janko Bobetko i mnogi drugi heroji sanjali državu u kojoj će Hrvati doživjeti slobodu i nacionalnu afirmaciju te biti ravnopravni s narodima s kojima su formirali poslijeratnu Jugoslaviju - rekao je i dodao da su oni bili "pripadnici partizanskog pokreta, ali i hrvatski domoljubi koji su vrlo brzo morali krenuti na težak put stvaranja i obrane demokratske, neovisne i moderne Hrvatske pod vodstvom hrvatskog antifašista i prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana".

Izaslanica predsjednika Sabora Magdalena Komes kazala je da osnivanje odreda u Brezovici "cijeni kao dio vizionarstva prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, osobe koja spaja Hrvatsku i dandanas".

- Bio je to državnik koji je vodio Hrvatsku u neovisnost i pritom okupljao sve hrvatske domoljube, među njima i nekadašnje kolege, antifašističke borce - kazala je Komes.

Na koncertu grupe Detour, koji je u organizaciji Grada Zagreba, Antifašističke lige Republike Hrvatske (AFL) i Centra mladih Ribnjak iste večeri održan na Trgu žrtava fašizma u Zagrebu, mogle su se čuti neke druge poruke.

Od Hrvatske do Francuske – svi smo antifašisti (Foto: Nenad Jovanović)

- Dan antifašističke borbe je dio hrvatske povijesti na koji je ponosan svatko u Hrvatskoj tko drži do vrijednosti u čijoj je obrani antifašizam nastao. Danas, 83 godine poslije, za većinu građana to bi trebali biti daleki historijski događaji. Tek za političare, možda, prilika da istaknu s ponosom najmasovniju oružanu borbu protiv nacizma i fašizma unutar od nacizma i fašizma podjarmljene Europe - rekao je predsjednik AFL-a Zoran Pusić, ističući da je partizanska borba bila pravedna jer je osim golih života branila i vrijednosti kao što su sloboda, jednakost i ravnopravno zajedništvo među ljudima.

- Prihvaćanje radikalne desnice u Hrvatskoj i Europi vodi do legalizacije govora mržnje i širenja etničke netrpeljivosti kao legitimne političke opcije. Ta politička opcija redovno počinje stigmatizacijom manjine, ali je u suštini neprijatelj slobode, ravnopravnosti i pravednog društva - istaknuo je Pusić.

- Slaviti Dan antifašističke borbe kao državni praznik, imati ZAVNOH u Izvorišnim osnovama Ustava, a maknuti ime čovjeka koji je najzaslužniji i za antifašističku borbu i za antifašističke temelje hrvatske države, ne govori ništa o Titu, ali govori puno o onima u Gradskoj skupštini Zagreba koji su tu odluku donijeli prije sedam godina, na sramotu Zagreba i Hrvatske - dodao je i pozvao Gradsku skupštinu da Trgu Republike Hrvatske vrate ime maršala Tita.

Polaganje vijenaca na Mirogoju (Foto: Nenad Jovanović)

- Antifašistička borba je vječna i uvijek se trebamo boriti protiv diskriminacije, rasizma, mržnje prema nacionalnim manjinama i protiv onoga što je fašizam bio u svom korijenu, a to je zlo. Osnivanjem Prvog partizanskog odreda prije 83 godine počela je antifašistička borba u Hrvatskoj i ovom dijelu, u kojoj je sudjelovalo 50.000 Zagrepčana i Zagrepčanki - kazao je gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević i podsjetio da je Gradska skupština ove godine preimenovala neke ulice koje su nosile imena pripadnika režima.

- Bitno je da na Glavnom kolodvoru u Zagrebu postoji spomenik žrtvama Holokausta i ustaškog režima, da ne ispadne da je Holokaust nešto što nije imalo veze sa Zagrebom i s Hrvatskom - izjavio je gradonačelnik.

Prisutnima se u ime Mreže antifašistkinja Zagreba obratila Paulina Milardović, ističući da je sramota što ni jedna zgrada oko trga gdje su bili ustaški zatvori i sjedište policije danas nema niti jednu istaknutu ploču koja bi govorila o ustaškom teroru i mučenju ljudi.

Tog dana, kao i dan ranije, na mnogi mjestima u Hrvatskoj, od Mirogoja i Dotrščine do Moravica i Tuhobića, odavana je počast poginulim partizanima i žrtvama fašističkog i ustaškog terora, uglavnom bez prisustva medija, iako su vijence polagali i izaslanici predsjednika i Vlade.