Današnji službeni protokol centralnog obilježavanja Dana antifašističke borbe koji se tradicionalno održava u šumi Brezovica pored Siska prošao je bez tri vodeća čovjeka Hrvatske. Protokolu obilježavanja Dana antifašističke borbe nisu prisustvovali ni predsjednik Zoran Milanović, ni predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković ni premijer Andrej Plenković.

Umjesto predsjednika Milanovića izaslanica je bila sisačka gradonačelnica Kristina Ikić Baniček (SDP), umjesto Jandrokovića izaslanik je bio HDZ-ov saborski zastupnik Krunoslav Katičić, a premijerova izaslanica bila je Anja Šimpraga.

Predsjednik Milanović položio je vijenac "hrabroj mladosti herojske Dalmacije" u Donjim Barama u Dalmaciji odakle je poručio da je razlog njegovog dolaska "velika bitka u kojoj je sudjelovalo i poginulo puno naših ljudi. Mislim na Dalmatince iz Hrvatske, prvenstveno Hrvate, Srbe iz okolice Knina. To su bili borci za slobodu i borci protiv nacizma i fašizma".

Za razliku od predsjednika Milanovića, premijer i predsjednik Hrvatskog sabora svoje antifašističke poruke uputili su preko društvenih mreža. Dok je premijer u kratkoj poruci čestitao Dan antifašizma, Jandroković je napisao da svjedočimo kako se zlo ponovno budi i posebno se osvrnuo na rusku agresiju na Ukrajinu.

"Razvidno je kako se ruska tobožnja borba protiv nacizma ili fašizma postaje upravo ono protiv čega se navodno bori. Podsjeća nas to i na sličan narativ kojemu je bila izložena Hrvatska u Domovinskom ratu, gdje je takva agresivna i zločinačka ideologija bila jasno poražena", naveo je Jandroković i dodao da je današnji dan "prigoda da se prisjetimo svih onih koji su svoje živote dali za slobodu naše Domovine, u različitim razdobljima hrvatske povijesti".

A u Brezovici je Anja Šimpraga, izaslanica predsjednika Vlade i potpredsjednica za društvene djelatnosti i ljudska prava, rekla da je partizanski pokret okupio brojne hrvatske građane, različitih nacionalnih, vjerskih, etničkih pripadnost, koje je spajao jedan cilj – pobjeda nad fašizmom i uspostava mira te da na antifašizmu počivaju vrijednosti Europske unije i Hrvatske danas.

-  Iako je danas riječ antifašizam za neke izgubila svoje značenje, pa je čak i pogrdna, suvremeni antifašizam nema za cilj samo čuvati uspomene nego se boriti za solidarnost, društvenu jednakost, prava manjinskih i ugroženih zajednica - dodala je Šimpraga, a kasnije je okupljenim novinarima istakla da se nada da će iduće godine biti prilike da se na svečanosti pridruže i predsjednik države i premijer.

Na pitanje novinara o izostanku premijera, Šimpraga je objasnila da svi imaju obaveze te ih podijele međusobno.

- Prošle godine je u premijerovo ime bio ministar Malenica, ove godine sam ja. Iduće godine, nadam se da će biti prilike da nam se pridruži državni vrh, odnosno predsjednik države i premijer -  rekla je Šimpraga.

Kao i uvijek upečatljiv govor koji se razlikuje od službenih floskula hrvatskih dužnosnika održala je sisačka gradonačelnica Kristina Ikić Baniček (SDP) ove godine i u ulozi izaslanika predsjednika Zorana Milanovića.

Sisačka gradonačelnica upozorila je da nije dovoljno simbolički podržavati partizane koji su za razliku od fašista, umjesto ubijanja ljudi i genocida izabrali bratstvo i jedinstvo, a za brata su bez obzira koje je vjere i nacije bili spremni i umrijeti.

Kristina Ikić Baniček zapitala se kako jedna država koja drži do sebe i nominalno slavi Dan antifašističke borbe istovremeno može biti pokrovitelj "zuluma fašista i filoustaša koji pod krinkom komemoracije navodnim žrtvama Bleiburga zapravo slave i veličaju zločince i najgori kvislinški šljam koji je ikada obitavao u Hrvatskoj.”

- Zar je morala časna i odgovorna Austrija poslati simboličnu poruku Hrvatskom saboru zabranom tog bala vampira koja zapravo znači – vi Hrvati niste normalni s time što radite kod nas u Austriji – osvrnula se Ikić Baniček na službeno hrvatsko koketiranje sa Bleiburgom.

- Biti heroj 1941. značilo je otići u šumu i boriti se do pobjede ili smrti, alternativa nije postojala, niti postoji danas. Nema srednjeg puta između antifašizma i fašizma, ne možemo jedan dan pjevati "Po šumama i gorama", a drugi dan se pozdravljati ustaškim pozdravom – bila je jasna sisačka gradonačelnica u Brezovici.

Izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora bio je HDZ-ov saborski zastupnik Krunoslav Katičić koji je rekao da se Hrvatska našla na strani pobjedničke, antifašističke koalicije, na što svi kako je rekao, moramo biti ponosni.

- Prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, i sam sudionik antifašističkog pokreta, bez ikakve je dvojbe uvrstio antifašizam u Ustav i Dan antifašističke borbe u kalendar državnih blagdana – naveo je Katičić a zatim istakao neizbježno poistovjećivanje sa Domovinskim ratom "koji je u temelju samostalne Hrvatske i u kojem smo pobijedili još jedan oblik jednoumlja, velikosrpskog".

- Danas je Hrvatska moderna država temeljena na slobodi, jednakosti i pluralizma koja kao civilizacijski doseg njeguje kulturu sjećanja na nevine žrtve svih režima i zasniva se na vladavini prava, poštuje slobodu pojedinca i manjinska prava te se protivi svakom ekstremizmu - dodao je.

Međutim, predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Franjo Habulin rekao je da u državi nešto nije u redu ako se, dok se obilježava partizanska borba, pojavljuju grafiti s ustaškim pozdravima, što je nazvao politikanskim licemjerjem, plaštom kojim se želi prekriti sve prisutnije i sve agresivnije ustaškofilske tendencije.

-Ne mislim samo na skandiranje na stadionima nego i zlosretnu kombinaciju pasivnosti službene politike s jedne strane i iznimno jake aktivnosti na polju obrazovanja, publicistike i medija. Danas se događaju stvari koje su nam u prvim godinama neovisne Hrvatske bile nezamislive, mada je upravo tada počelo koketiranje s povijesnim revizionizmom.

To nije, kako nam vole posprdno docirati, razglabanje o ustašama i partizanima nego otvaranje pitanja što smo do sada radili i zašto dopustili da stvari dođu do točke na kojoj su danas i kamo sve to vodi – aktualizirao je Habulin u svom govoru vrijednosne probleme u društvu danas.

Ocijenio je da je krajnje vrijeme "da se odupremo povijesnom revizionizmu koji je ušao u sve sfere života i zatražimo od države da konkretnim potezima dokaže da zaista jest ono što tvrdi i u svom Ustavu, primjerice zakonskom zabranom i sankcioniranjem isticanja fašističkih, ustaških, nacističkih i četničkih obilježja”.

Skupu proslave u Brezovici prisustovali su zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, bivši predsjednik Stipe Mesić, predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić, predsjednik SDP-a Peđa Grbin...

Došao je i Igor Peternel koji sve češće obilazi antifašističke skupove. Nakon neuspješne konferencije za novinare na Trnjanskim krijesovima, u Brezovici Peternel je okupljene novinare pitao "šta se danas slavi", a zatim ustvrdio da se "slavi teror", te da je "vrijeme da se Hrvatska suoči s komunističkom prošlošću i da prestane obilježavati ovakve dane".

Klikom na fotografiju iznad teksta možete pogledati fotogaleriju.