Dan antifašističke borbe obilježen je diljem Primorsko-goranske županije, a središnja proslava održana je na riječkoj Delti gdje su položeni vijenci na Spomenik oslobođenja, a potom i na planini Tuhobić gdje je 1941. godine osnovana jedna od prvih organiziranih jedinica otpora protiv nacističke Njemačke i fašističke Italije. Okupljenim građankama i građanima obratili su se predstavnici županije, grada te Udruge antifašističkih boraca i antifašista Grada Rijeke i Grada Bakra, nakon čega je uslijedio kulturno-umjetnički program i podjela 500 porcija graha.

Prema riječima Dinka Tamaruta, predsjednika Saveza antifašističkih boraca i antifašista PGŽ, partizanski odred "Božo Vidas Vuk" na Tuhobiću osnovan je mjesec dana nakon odreda u Brezovici, što je bio odraz čežnje za slobodom u ovome kraju. Tamarut je naglasio da su "jedino ideje antifašizma, slobode, mira i zajedništva put kojim možemo ići".

Kako je istaknuo Vojko Obersnel, predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista Rijeka, ne treba skrivati da je partizanski pokret započeo na inicijativu Komunističke partije, no pitanje antifašizma nije samo memorija i odavanje počasti onome što je bilo.

- Antifašizam je ideja na kojoj je izgrađena moderna Europa i moramo se duboko zamisliti nad svime što se dešava u Europi i kod nas. Glavu dižu radikalne desne stranke koje u osnovi zagovaraju ideje fašizma umotane u neki oblik demokracije, a ni Hrvatska toga nije pošteđena, pa danas i u Vladi imamo jednu takvu stranku koja se zalaže za reviziju povijesti, otvaranje muzeja žrtava komunizma i zabranu zvijezde petokrake, čiji saborski zastupnici tvrde da je pogrešno slaviti oslobađanje Zagreba ili Rijeke jer to nije oslobođenje, nego okupacija – podsjetio je Obersnel. Gradonačelnik Rijeke Marko Filipović također se osvrnuo na novoosnovanu Vladu i postavio pitanje jesu li njezini članovi uopće pročitali Ustav Republike Hrvatske u kojem jasno stoji na kakvim je temeljima bazirana država.

Niz antifašističkih pjesama izveo je zbor Matice umirovljenika Rijeka koji ondje nastupa dulje od desetljeća. U zboru pjeva i Ljiljana Sladonja, djelatnica riječkog Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture koja nam je rekla kako je, pored ostalih referada, radila i na onoj socijalističke revolucije koja je dolaskom "nove Hrvatske" zanemarena.

- Iz obitelji sam koja je dala prvoborce ovoga kraja, otac mi je bio učesnik marša na Matić poljani, a u mene je usadio pojam antifašizma. Najveća mi je žalost što se danas na stanoviti način zanemaruje što je ta borba naših predaka stvorila i dala nam. Kaže se da država bez ljudi i bez identiteta ne postoji, a naš identitet je bila dugogodišnja borba za socijalizam, ravnopravnost, jednakost, bratstvo i jedinstvo, koje nažalost sve više gubimo – ispričala nam je Sladonja

Ove su se godine po prvi puta programu obilježavanja pridružili i predstavnici mlađe generacije, one koja razvija antifašizam suvremenog doba boreći se protiv konzervativnih ideja novog vremena. Antifašističke pjesme tako je pjevao i Vokalno-instrumentalni sastav VINS, a članice su samoinicijativno pristupile organizatorima i ponudile da nastupaju.

Među okupljenim građankama i građanima našli su se riječki aktivisti i političari, a o pojmu antifašizma kratko smo razgovarali s Nebojšom Zeličem, docentom na Filozofskom fakultetu pri Sveučilištu u Rijeci te gradskim vijećnikom iz redova Možemo!

- Sada smo u periodu kada, nažalost, kao da se dogodio zaborav na neke pokrete koji su se pojavili 1920-ih i 1930-ih godina, i ti pokreti koriste isti taj jezik homogenog naroda, nekoga tko predstavlja volju naroda, nekoga tko definira tko je narod – taj jezik postaje jezik kojim se sada koriste mnoge stranke koje sudjeluju u demokratskim izborima. Danas je antifašizam prokazivanje tog jezika i borba protiv takvih političkih stranaka – komentirao je Zelič.

Izvor Rukavina iz Radničke fronte komentirao je kako su tekovine i napredak koji se dogodio nakon oslobođenja za koje su se partizani sa saveznicima izborili ono što danas trebamo živjeti, no i da smo se kao država sramili te prošlosti.

- Divljanje i buđenje desnice svjetski je trend, a to je posljedica liberalnog kapitalizma – kada se politika isprazni od sadržaja. Protiv toga se sada treba boriti – zaključio je Izvor.