Nakon što je krajem prošle godine Gradsko veće Vukovara donelo odluku o osnivanju Interkulturalne škole ‘Dunav’, od jeseni bi eksperimentalno trebala započeti sa radom prva takva osnovnoškolska ustanova u Hrvatskoj. Dovršen je kurikulum i osiguran prostor u koji će se 4. septembra useliti 20 đaka - prvaka.

Gotovo dvadeset godina nisu registrovane škole na srpskom jeziku, a interkulturna je otvorena preko noći - Milica Stojanović, zvo

- U tu će školu ići djeca čiji roditelji pokažu interes za ponuđene multikulturalne sadržaje predviđene kurikulom škole - kazao je ministar obrazovanja Pavo Barišić prilikom posete Vukovaru, gde je organizovano predstavljanje projekta nove škole u prisustvu ambasadorke Kraljevine Norveške Astrid Versto. Norveška vlada je pre desetak godina podržala inicijativu Nansen dijalog-centra da se u Vukovaru izgradi škola koju će pohađati deca svih etničkih zajednica, a sve sa ciljem posleratnog oporavka društva i postizanja većeg stepena razumevanja, poštovanja i saradnje većinske i manjinskih zajednica.

Škola će biti smeštena u Borovu Naselju, gde je u prvoj fazi za tu namenu obnovljena i opremljena Vila Bata. Sredstva u iznosu oko dva miliona evra osigurana su iz finansijskih mehanizama Evropskog ekonomskog prostora (EEA) i Norveškog finansijskog mehanizma te, manjim delom, iz hrvatskog državnog budžeta. Projekat provodi Ministarstvo znanosti i obrazovanja u partnerstvu sa Agencijom za odgoj i obrazovanje te Nansen dijalog-centrom.

- Očekujemo da će se do jeseni u predškolu i prvo razredno odjeljenje upisati prva generacija polaznika. Prva faza građevinskih radova je dovršena. Bude li sve zajedno odobreno, sljedeće će godine, u drugoj fazi, biti izgrađena još jedna zgrada koja bi omogućila pun kapacitet škole, optimalno 250 učenika od prvog do osmog razreda - rekao je ministar Barišić i dodao da će se o sredstvima za nastavak projekta odlučivati u decembru.

Prema rečima privremenog direktora škole Zlatka Hegeduša, nastava će se odvijati na hrvatskom jeziku i pismu, uz dodatne predmete koji će obrađivati sadržaje vezane za zavičajnu kulturu, jezik i običaje nacionalnih manjina te kulturnu baštinu.

- Naredne školske godine bit će upisan samo prvi razred, a godinu potom prvi i drugi, tako da bismo kroz osam godina imali kompletnu osmogodišnju školu. Škola se oslanja na nacionalni kurikuralni program i u stručnom dijelu ima malih izmjena, ali je potpuno kompatibilna s našim odgojno-obrazovanim sustavom. Novi predmet, ‘zavičajna kultura, jezici i pismo’, neće se ocjenjivati: važno je tek da djeca kroz njega steknu određene vještine razmišljanja. Bit će obogaćeni i postojeći predmeti, poput historije i geografije te glazbene i likovne kulture, a imat ćemo jednu izvannastavnu aktivnost po izboru djece i roditelja, nazvanu ‘kulturna baština zavičaja’ - rekao je Hegeduš.

Ministar Barišić napominje kako će se novi predmetni fond sastojati od sedamdeset nastavnih sati godišnje, sa sadržajima iz hrvatskog jezika, ali i jezika i pisama nacionalnih manjina koje žive u Vukovaru, uključujući i ćirilicu - srpsku, makedonsku i rusku. Međutim, iako je Grad Vukovar osnivač škole, gradonačelnik Ivan Penava skeptičan je prema celom projektu.

- Vrlo smo oprezni jer smo veoma specifična sredina pa puno truda i energije treba da bismo postigli određeni nivo odnosa, komunikacije i suradnje. Imamo određenu dozu skepse, jer unatoč tome što se projekt doima sasvim u redu još zapravo ne znamo kakav će biti u praksi - kaže on. Vukovarski gradonačelnik je pre nekoliko meseci izjavio da misli kako to nije dobar projekat, ali da je na njega pristao zbog drugih projekata za koja su mu obećana sredstva iz EEA.

Rozalija Jakumetović, predsednica Veća mađarske nacionalne manjine u Vukovaru, veruje u uspeh projekta nove škole, u kome je i sama učestvovala kao članica operativne grupe.

- Program je jako dobar, jer će omogućiti da i većinski narod upozna kulturu, jezik, tradiciju i običaje nacionalnih manjina. Što više znamo jedni o drugima, bogatiji smo - kaže Jakumetović, uverena da će interesa za školu biti i među Hrvatima, kao šta ga već ima među Mađarima i to, kako navodi, ne samo u Vukovaru nego i u Korođu, Starim Jankovicima i drugim mestima.

Mada nemaju ništa protiv osnivanja nove škole, u srpskoj zajednici smatraju da najbolje obrazovanje za njihovu decu nudi nastava na srpskom jeziku i ćirilici po tzv. modelu A, koji danas u 20 osnovnih, deset područnih i šest srednjih škola pohađa oko 2.300 đaka.

- Kao i sve nacionalne manjine u Hrvatskoj, imamo pravo na obrazovanje na materinjem jeziku i pismu. O tome koju školu će dete da pohađa odlučuju isključivo njegovi roditelji - kaže predsednica Odbora za obrazovanje Zajedničkog veća opština Milica Stojanović, koja smatra da je interkulturalna škola samo drugo ime za školu na hrvatskom jeziku i pismu, ali i ‘velika zamka za Srbe i put prema asimilaciji’. Naime, iako će postojati predmet koji predviđa upoznavanje sa jezicima nacionalnih manjina, ona smatra da će zastupljenost srpskog jezika biti daleko manja nego u školama po modelu A. Pored svega, ni izborna ‘kulturna baština zavičaja’ neće se ocenjivati, a u sklopu terenske nastave predviđaju se, primerice, i posete Muzeju vučedolske kulture, Memorijalnom groblju u Vukovaru i slično.

- Gotovo dvadeset godina nisu registrovane škole na srpskom jeziku, uvek se nađu neka opravdanja, a interkulturna je otvorena preko noći. Nemamo ništa protiv da se ta škola otvori, ali smo dužni da kažemo da ona nije u interesu roditelja koji žele da njihova deca uče na svom materinjem jeziku, da sačuvaju svoje običaje i kulturu, da upoznaju značajne istorijske, kulturne i geografske sadržaje i svoje matične države. Imamo kvalitetne škole na srpskom i mislim da će roditelji to prepoznati - zaključila je Milica Stojanović.