Energetska kriza i golem rast cijene energenata već se itekako osjećaju na cijenama. Osjećaju to građani, osjeća itekako i privreda, posebno oni kojima je plin energent nužan za industrijske procese. Među njih svakako spadaju tvornice umjetnih gnojiva koje zbog povećane cijene plina smanjuju proizvodnju, a to smanjenje osjećaju poljoprivrednici, osjeća prehrambena industrija, a osjećaju i proizvođači piva.

Zbog rekordno visokih cijena plina Yara, najveći svjetski proizvođač umjetnih gnojiva, prije desetak dana doslovce je prepolovio proizvodnju uree i dušičnih gnojiva. Dva velika proizvođača umjetnih gnojiva u Poljskoj privremeno su obustavila proizvodnju iz istog razloga. To je učinila i britanska tvrtka CF Fertilisers privremenim zaustavljanjem proizvodnje u svom pogonu u Billinghamu. Smanjena proizvodnja bi po logici stvari trebala rezultirati smanjenom potrošnjom, a to je nešto što će zasigurno radovati zelene i protivnike korištenja, posebno masovnog, umjetnih gnojiva u poljoprivredi. Znano je da je smanjenje potrošnje umjetnih gnojiva pri vrhu zelenih planova i želja.

I dok okolišni učinak, barem privremeno, može biti poželjan, mnogi drugi učinci, trenutačni, i nisu takvi. Proizvodnja umjetnih gnojiva i dalje je iznimno važna kako bi se proizvele dovoljne količine hrane za prehranu ljudi. Osim toga, ta proizvodnja kao nusprodukt stvara ugljični dioksid koji se koristi u proizvodnji piva i bezalkoholnih mjehurićastih napitaka. Tako dobivenim ugljičnim dioksidom opskrbljuju se bolnice kojima je potreban na kirurškim odjelima, a koriste ga i stočari kako bi manje bolno usmrćivali životinje.

Zatvaranje tvornica umjetnih gnojiva u Poljskoj već je osjetila tamošnja ekspozitura danskog Carlsberga koja je najavila obustavu proizvodnje piva, a njih bi mogli slijediti i drugi proizvođači piva. "Mnogi ljudi ne shvaćaju da je ugljični dioksid nusprodukt proizvodnje umjetnih gnojiva, a nije ga moguće dugotrajno skladištiti i naše rezerve traju samo nekoliko dana", izjavila je glasnogovornica Carlsberga Polska Beatta Ptaszynska-Jedinak za portal politico. Najavila je obustavu proizvodnje i navela da će to učiniti većina proizvođača koji ne proizvode i vlastiti ugljični dioksid.

Proizvođači umjetnih gnojiva strahuju da će cijene plina ostati iznimno visoke najmanje do kraja godine, što znači da će proizvodnja biti gotovo nemoguća. Prvi čovjek lobističke grupe Fertilisers Europe Jacob Hansen smatra da europsko plinsko tržište ne funkcionira. "Mi smo relativno najveći korisnici plina i ako mi osjećamo bol, osjećat će je i drugi ljudi", plastično je objasnio aktualnu situaciju Hansen.

Britanci su, baš kao i Poljaci, zabrinuti zbog zatvaranja proizvodnih pogona. Navedeni pogon u Billinghamu je najveći i britanska nacionalna udruga poljoprivrednika je zbog toga iznimno zabrinuta. Naprosto, bez dovoljne proizvodnje umjetnih gnojiva bit će ugrožene domaća poljoprivreda i prehrambena industrija. Britansku javnost u ovom trenutku možda i više brine smanjenje isporuke ugljičnog dioksida proizvođačima pića. Naime, ugostiteljstvo, posebno Britancima omiljeni pubovi, još se oporavlja od pandemije i lockdowna, a sada im se sprema novi udarac. I bez toga su u problemima, baš kao i drugdje, zbog znatno povećanih troškova energije koji sami po sebi prijete zatvaranjem mnogih ugostiteljskih objekata. Naravno, povećane cijene energenata će ionako utjecati na prihode uslužnih djelatnosti. Ljudi će rezati sve troškove, prema istraživanjima četvrtina Britanaca je najavila da se neće grijati jer si to ne mogu priuštiti i jasno je da neće trošiti ni u ugostiteljskim objektima.

Koliko god nekome možda izgleda kao banaliziranje, problem i moguće posljedice su veoma ozbiljni. Radi se o golemom broju radnih mjesta u lancu od proizvođača umjetnih gnojiva, prehrambene industrije, zdravstva, ugostiteljstva. Poljski ministar poljoprivrede Henryk Kowalczyk je izjavio da vlada priprema plan pomoći petrokemijskih industriji kako bi mogla nabavljati plin po umjerenoj ili barem koliko-toliko prihvatljivoj cijeni. U rujnu bi i Europska komisija trebala raspravljati o mjerama pomoći petrokemijskoj industriji.

Budući da je istupila iz Europske unije, Britanija će se morati osloniti na sebe. Pojedine kompanije su već dobile državnu pomoć, ako ni u čemu drugome onda u odgodama plaćanja. No Velika Britanija se dijelom pripremila za ovakvu situaciju i to na temelju prošlojesenskog iskustva i prvih naznaka energetskih poteškoća. Naime, britanska ekonomija mnogo manje ovisi o pogonu u Billinghamu koji je lani zadovoljavao 60 posto državnih potreba za ugljičnim dioksidom. Mnogi potrošači dijelom su ga počeli sami proizvoditi pa Billingham trenutačno pokriva 30 posto državnih potreba.