Kad se u zimu 2011. nekoliko tisuća građana spontanim prosvjedom pobunilo zbog moguće gradnje ugostiteljskog objekta na plaži Prva voda sa sjeverne strane Marjana, bio je to tada jedinstven primjer uspješne akcije u obrani javnog dobra. Investitorica Fani Horvat, nevjenčana supruga tadašnjeg gradonačelnika Željka Keruma, povukla se zbog pritiska javnosti i javnog otkrivanja neusklađenosti prostornih planova. Imovinsko-pravnu zavrzlamu, odnosno nepodudaranje Gradskoga urbanističkog plana (GUP-a) prema kojem se moglo graditi sa županijskim Prostornim planom koji to nije dopuštao, trebalo je riješiti dokumentom pod nazivom Prostorni plan područja posebnih obilježja (PPPPO) za Park-šumu Marjan; građani su odahnuli jer do donošenja tog plana na Marjanu nije bila moguća daljnja izgradnja.

Od tada do danas cijeli je Marjan ostao neriješenim pitanjem, a u jeku kampanje za lokalne izbore i nezahvalnom temom za svakoga kandidata. I to ne samo za aktualnog gradonačelnika Ivu Baldasara koji zagovara legalizaciju bespravno sagrađenih objekata tako da ih se proglasi ‘tradicijskim naseobinama’, ni za prethodnika mu Keruma koji je kupio zemljišta misleći da su neosporno građevinska, nego i za HDZ-ova Andru Krstulovića Oparu koji, čini se, ima interes upravo na području Prvih voda, iako sam tvrdi da o tome pojma nema.

O postojanju građevinske zone na Prvoj vodi građani su saznali 2011., kad je Željko Kerum, odnosno njegova današnja supruga Fani, namjerio graditi ugostiteljski objekt u Park-šumi Marjan, gdje su kupili nekoliko privatnih parcela koje su izmjenama GUP-a iz 2005. prenamijenjene u građevinske. Među parcelama koje su proglašene građevinskima jedna pripada obitelji Daniele Marasović Krstulović, Andrine supruge. Stoga i ne čudi što je tadašnji gradski vijećnik Krstulović Opara glasao za izmjene GUP-a. Tim je izmjenama, pretvaranjem dijela zemljišta u građevinsko, započelo novo nagrizanje Marjana. Osim toga, Krstulović Opara u to je vrijeme radio u Konzervatorskom odjelu Ministarstva kulture, koje je svojim pečatom prema postojećoj proceduri odobrilo te izmjene.

Danas Krstulović Opara tvrdi kako u tekstualnom dijelu izmjena GUP-a, koji mu je bio predočen kao gradskom vijećniku, nije bilo govora o gradnji na tom području.

- Nitko nije znao da je to označeno kao građevno, jer se u tekstualnom dijelu nije spominjalo. Tek kasnije se na kartama pojavila ta mrljica da je građevno - objasnio je za ‘Novosti’ Krstulović Opara zašto su tadašnji gradski vijećnici digli ruke za izmjene GUP-a.

Prema njemu, ni gradski vijećnici ni Konzervatorski odjel toga nisu bili svjesni.

- Nikome nije palo na pamet da se tu može graditi i bio sam iznenađen kad sam za to saznao - dodao je.

Prema njegovim riječima, to i nije građevinsko područje jer se na njemu nakraju i nije gradilo. A kako znamo, gradilo se nije stoga što su se građani oštro usprotivili i što je na vidjelo izišla činjenica da GUP nije usklađen sa županijskim Prostornim planom.

- Znam da žena ima suvlasništvo u nekim parcelama na Marjanu koje pripadaju njenoj obitelji, ali gdje se one nalaze i koliko toga ima, nemam pojma - kazao je u vezi zemljišta na Prvoj vodi koje pripada obitelji njegove supruge, a koja je u međuvremenu postala suvlasnicom 1800 četvornih metara te parcele, te dodao da gradnje na Marjanu neće biti kad on postane gradonačelnikom.

- Vodit ću restriktivnu i konzervativnu politiku što se tiče Marjana. Nikakve gradnje tamo neće biti - rezolutno je odgovorio, kao i mnogi kandidati prije njega.

Recimo, poput Baldasara koji je u predizbornoj kampanji potpisao kodeks Društva Marjan prema kojem nikakva izgradnja i legalizacija gradnje u toj park-šumi nije moguća, a danas bi tamošnje nove kuće proglašavao ‘tradicijskim naseobinama’, pa predlaže izmjene PPU-a na način da se dio zemljišta na Prvoj vodi prenamijeni iz kupališta u lučicu. Naime, u tijeku izmjena GUP-a i PPU-a, koje su kritizirali i struka i građani, dio zemljišta na Prvoj vodi po novom prijedlogu Prostornog plana prenamijenjen je iz kupališta u sportsku luku što, uz moguće ukidanje izrade PPPPO-a, ondje omogućuje daljnju izgradnju ugostiteljskih objekata.

Ravnatelj županijskog Zavoda za prostorno uređenje Niko Mrčić nedavno je izjavio kako u novom županijskom Prostornom planu neće biti odredbe iz 2010. kojom se nalaže izrada PPPPO-a za Marjan, za što su dosad izrađene četiri sektorske studije. Kreatori GUP-a također smatraju kako izrada PPPPO-a, glavnog stupa obrane Marjana koji je omogućio moratorij na izgradnju u proteklih šest godina, više ne vrijedi, jer u roku dvije godine taj dokument nije dan na uvid javnosti. Tako, osim Prve vode, GUP dopušta i mogućnost izgradnji i dogradnji na Kašjunima, Benama, Institutu na punti Marjana te između Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika i Galerije Meštrović.

‘Društvo Marjan od prosvjeda na Prvoj vodi nije prestalo na sve načine ukazivati na nužnost brisanja malformacija iz navedenih prostornih planova, pa na ovom mjestu još jednom pozivamo DORH da ispita zakonitost planiranja građevinskih područja u zaštićenom pošumljenom obalnom području PŠM te moguća pogodovanja privatnim vlasnicima’, apeliraju iz tog udruženja.

Makne li se uistinu iz županijskog Prostornog plana odredba o izradi PPPPO-a, prema zakonu takav bi se dokument mogao izraditi jedino ako to propiše Državni plan prostornog razvoja. Naime, osim za nacionalne parkove i parkove prirode, zakon omogućuje da se Državnim planom propiše obaveza izrade PPPPO-a za područja za koja se utvrdi takva potreba, no Državni plan još nije izrađen. Usvajanjem izmjena PPU-a i ukidanjem obaveze izrade PPPPO-a za Marjan omogućila bi se izgradnja koju su građani spriječili prije šest godina, a od toga bi, kako stvari stoje, izravno i neizravno mogla profitirati dvojica kandidata za gradonačelnika Splita.