Na ovim smo stranicama prije nepuna dva i pol mjeseca predviđali da je treći mandat Daniela Markića, kojem drugi mandat istječe 6. svibnja, najrealnija opcija kad je riječ o položaju ravnatelja Sigurnosno-obavještajne agencije, unatoč otvorenoj dvojbi je li dobro da isti čovjek bude dvanaest godina na čelu civilne tajne službe, naročito ako se zna da ni jedan Markićev prethodnik na toj dužnosti nije bio duže od četiri godine. No onda se dogodilo da je premijer Andrej Plenković odabrao suca Ivana Turudića za novog glavnog državnog odvjetnika.
Predsjednik Republike Zoran Milanović otpočetka je bio protiv imenovanja Turudića na tako važnu i moćnu poziciju, a to je argumentirao sučevom povezanošću s HDZ-om, njegovom jasnom političkom svrstanošću i političkim djelovanjem te njegovim vezama s ljudima iz podzemlja i polusvijeta. Prije nego što je Vlada predložila Saboru da izglasa Turudićevo instaliranje u DORH, Plenković je zatražio od SOA-e sažetke dosadašnjih sigurnosnih provjera kojima je dotični bio podvrgavan 2009., 2014. i 2019. kao "uskočki" sudac na Županijskom sudu u Zagrebu. U tim sažecima nije bilo SOA-inih operativnih informacija o Turudićevim tajnim susretima s osumnjičenim nogometnim menadžerom Zdravkom Mamićem, koji je bio pod zakonitim nadzorom sigurnosne službe, u kasno ljeto 2015., neposredno po Mamićevom izlasku iz istražnog zatvora uz položenu ogromnu jamčevinu. Turudić je u to vrijeme bio predsjednik zagrebačkog Županijskog suda.
Milanović i njegov savjetnik za nacionalnu sigurnost Dragan Lozančić znali su da u SOA-i postoje zabilješke o tim konspirativnim sastancima: prvi je u ljeto 2015. bio predsjednik Vlade, a drugi ravnatelj SOA-e. Milanović je zatražio od SOA-e da mu dostavi te izvještaje iz kolovoza 2015., a onda ih je proslijedio premijeru Plenkoviću. Premijer se, međutim, nije dao smesti dokazima o nedopuštenim kontaktima i lažima svog kandidata za glavnog državnog odvjetnika: to što je informacije dobio tek nakon što se odlučio za Turudića protumačio je kao politički udar na Vladu i proglasio irelevantnim sve što se tiče prošlosti njegovog odabranika.
Nije se slučajno dogodilo da se SOA-ine informacije o susretima Turudića i Mamića nisu našle u SOA-inoj sigurnosnoj provjeri Turudića 2019., odnosno u onim sažecima sigurnosnih provjera što su dostavljeni premijeru. To je krupan propust, možda nedovoljan za potezanje odgovornosti ravnatelja Markića, ali itekako dovoljan da se preispita koncept i smisao sigurnosnih provjera te da se poprave unutrašnji mehanizmi i protokoli o izvještavanju predsjednika i premijera. Milanović je u više navrata javno dao do znanja da neće olako prijeći preko onoga što se dogodilo, no u Vladi ga nisu shvatili ozbiljno.
E, onda je, na samom kraju veljače, postignut dogovor predsjednika Republike i Vlade o imenovanju generala Tihomira Kundida za načelnika Glavnog stožera Hrvatske vojske. Plenković je tada kazao da je Kundid bio Milanovićev prijedlog, a da je zauzvrat dogovoreno da se predsjednik suglasi s premijerovim prijedlogom o davanju trećeg mandata Markiću. Ivan Anušić, potpredsjednik Vlade i ministar obrane, posvjedočio je da se on tako sporazumio s Milanovićem, no Milanović smatra da o tom imenovanju moraju izravno razgovarati i usuglasiti se predsjednik i premijer, jer zakon kao predlagatelja navodi predsjednika Vlade a ne Vladu. Plenković, međutim, odbija izravnu komunikaciju.
"Vlada kaže – naš kandidat je taj i taj. Pogrešno. Upozoravam da se to ne radi, jer tako uništavate tog čovjeka. To ne može biti javna sfera. Nisam ništa ni prihvatio ni odbio, a kamoli dao neka obećanja, ali moramo razgovarati, a gospodin AP to ne želi. To je vrlo nekorektno i prema Danielu Markiću. Nota bene, radi se o njegovom trećem mandatu na čelu SOA-e, što je samo po sebi tema za poseban razgovor", izjavio je Milanović krajem prošlog tjedna, a u ponedjeljak poslao i pismo Plenkoviću u kojem mu je predložio da Markića imenuju za vršitelja dužnosti ravnatelja SOA-e od isteka njegovog mandata – dakle, od 6. svibnja – do izbora novog ravnatelja SOA-e, a najdulje na dva mjeseca. Napisao je, također, da će čvrsto inzistirati na imenovanju zamjenika ravnatelja SOA-e: ta dužnost predviđena je zakonom, ali nepopunjena je više od petnaest godina.
"Izgledno je da će mandat ravnatelja SOA-e završiti u trenutku, početkom svibnja, kada vrlo vjerojatno još neće biti formirana nova Vlada RH zbog čega se neće moći provesti ni zakonska procedura imenovanja ravnatelja SOA-e", napisao je Milanović. "Bez racionalnog objašnjenja odbili ste prijedlog da sada – dok još i Vi kao predsjednik Vlade RH imate mandat, a prije raspuštanja Hrvatskog sabora – imenujemo ravnatelja SOA-e i zamjenika ravnatelja SOA-e, a kao što je to i propisano člankom 66. Zakona o Sigurnosno-obavještajnom sustavu Republike Hrvatske. Isto tako, niste pokazali ni najmanje interesa da se pristupi izmjenama relevantnih podzakonskih akata kojima bi se poboljšalo funkcioniranje SOA-a i tako izbjeglo ponavljanje 'slučaja Turudić'. Kako bismo izbjegli situaciju u kojoj SOA ostaje bez ravnatelja, a zamjenik nije imenovan, predlažem Vam da zajedno, sukladno našim ustavnim i zakonskim ovlastima, imenujemo Daniela Markića za vršitelja dužnosti ravnatelja SOA-e."
Plenković je u utorak odbio Milanovićevu ideju o Markiću kao vršitelju dužnosti na određeno vrijeme i ponovno ga pozvao da supotpiše rješenje o imenovanju Markića na novi četverogodišnji mandat, ali ako predsjednik ne promijeni svoj stav, a očito je da se to neće zbiti ne ispune li se njegovi zahtjevi, premijer neće imati drugog izbora nego pristati da SOA-om upravlja privremeni šef, Markić ili netko drugi. Premda Milanović ostavlja realnu mogućnost da Markić bude ravnatelj tajne službe još četiri godine, sve je izvjesnije da će aktualni ravnatelj SOA-e dobiti treći mandat jedino pod uvjetom da Andrej Plenković zadrži premijerski položaj i poslije predstojećih izbora.
