Konačni prijedlozi Zakona o hrani i Zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu trebali bi donijeti konkretne izmjene i dopune akata važnih za funkcioniranje poljoprivrede. Do promjena nisu dovele samo unutarnje prilike, kako navodi SDSS-ova saborska zastupnica Dragana Jeckov, već i činjenica da je Hrvatska postala dio nadnacionalnih pravnih sustava, zbog čega postoji obaveza inkorporiranja određene europske regulative.

- Kad su u pitanju ovako osjetljiva područja, kao što je poljoprivredna proizvodnja, moramo uvijek težiti da se najprije osiguraju konkurentnost i bolja tržišna orijentiranost poljoprivrednika, naročito u kriznim vremenima kakva su današnja jer ćemo u suprotnom svi snositi posljedice. Moramo biti svjesni da ključni strukturni izazovi koji otežavaju transformaciju poljoprivrede, kao što su nedostatak ulaganja u kapital, tehnologiju, istraživanje i razvoj, još uvijek nisu otklonjeni. Razni faktori i dalje utječu na ograničavanje tržišta poljoprivrednog zemljišta u Republici Hrvatskoj, uključujući raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u državnom vlasništvu - navela je Jeckov.

Naglasila je da velik problem predstavljaju nedovoljne površine državnog poljoprivrednog zemljišta, naročito u nekim jedinicama lokalne samouprave gdje još uvijek nisu ni provedeni natječaji za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta, ni po novom ni po starom zakonu. Jeckov je ocijenila da ovakav odnos pojedinih jedinica lokalne samouprave definitivno inicira i produbljuje dobro poznat demografski problem. Veliki broj mladih ljudi odlazi jer nemaju zemlju na kojoj bi radili.

- Nipošto ne mislim kako se poljoprivredna politika uređuje samo i isključivo Zakonom o OPG-u, ali svakako mislim kako se i ovim zakonom može doprinijeti poboljšanju trenutne pozicije naše poljoprivrede. Istina, Strategijom poljoprivrede do 2030. utvrđeni su vizija i strateški ciljevi razvoja, a Strateškim planom zajedničke poljoprivredne politike u Republici Hrvatskoj definirane su mjere potpore za ostvarenje zadanih ciljeva, ali one će bez konkretnih koraka, pa i kroz zakon koji trenutno raspravljamo, biti teško ili nemoguće provedive - rekla je zastupnica.

Navodi da je Hrvatska, kao i ostale države članice, obavezna osnovati Nacionalnu mrežu Zajedničke poljoprivredne politike putem koje se umrežavaju organizacije i uprave, savjetnici, istraživači, inovacijski akteri te ostali akteri u području poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Jeckov je pohvalila iskorake u dijelu koji se tiče uređenja sjedišta OPG-a. Objasnila je da se sad jasnije uređuju pretpostavke osnivanja dva ili više OPG-a na istoj adresi sjedišta, na način da se jasno zahtijeva razdvajanje resursa i obavljanja poljoprivredne djelatnosti, radi sprečavanja stvaranja umjetnih uvjeta prilikom prijave za korištenje mjera poljoprivredne politike.

- Jasno je definirana svojevrsna sloboda poslovnog nastana u kontekstu OPG-a jer se sad izrijekom propisuje uvjet boravišta na teritoriju Republike Hrvatske u slučaju prebivališta na teritoriju druge države članice Europske unije ili potpisnice Sporazuma o europskom gospodarskom prostoru te Švicarske Konfederacije - navela je.

- Potencijal koji leži u poljoprivredi i prehrambenoj industriji je ogroman, gotovo nemjerljiv. Upravo se iz tog razloga moramo zalagati da se doista učine maksimalni napori kako bi se stabilizirale cijene, povećao otkup domaćih proizvoda, smanjio uvoz, povećala prerada, ali isto tako, pomoglo poljoprivrednim proizvođačima u Republici Hrvatskoj da što lakše izađu na kraj sa svim izazovima koji se stavljaju pred njih. U trenucima globalne krize i svojevrsne neizvjesnosti u kojoj se nalazimo sigurnost mora biti osigurana za sve strane u procesu, i potrošače i proizvođače, pa nam svima treba biti cilj vi – vin situacija. Dobro je da Vlada poduzima sve što je u njezinoj moći kako bi se ublažile reperkusije krize, a upravo svi svjedočimo i pohvalnoj akciji dodjele besplatnih obroka za sve učenike osnovnih škola - zaključila je Dragana Jeckov.