Deset posto studenata i srednjoškolaca u Hrvatskoj radi tijekom školovanja, za razliku od 73 posto mladih u Nizozemskoj, 52 posto u Danskoj ili 45 posto u Njemačkoj. Podaci su to koje je nedavno objavio Eurostat, a pompozno rugalački prenijeli naši mejnstrim mediji.
Redaju se naslovi o mladima koji "žive na račun roditelja", a u komentaru za Večernji list Predrag Bajaković s Instituta za javne financije objašnjava kako je "tradicija prvi razlog zašto kod nas mladi nemaju običaj raditi uz redovno obrazovanje". Analitičar Ekonomskog instituta Zagreb Željko Lovrinčević žali se pak na nisku razinu poduzetničke aktivnosti u mlađoj populaciji.
Sklonimo odmah u stranu važnost javno financiranog (visokog) obrazovanja i činjenicu da bi mali postotak srednjoškolaca i studenata koji rade mogao biti i odraz neke bolje politike. Glavne razloge za postojanje "studenata neradnika" ipak valja tražiti drugdje.
Za početak, podaci Eurostata tiču se samo 2022. i pritom se napominje da se odnose na nezaposlenost mladih u Hrvatskoj te su nepouzdani. Pogledamo li pak istraživanje pod nazivom Eurostudent, u njemu se duže od desetljeća bilježi porast rada studenata u Hrvatskoj za vrijeme studija. U 2019. je tako 45 posto studenata u Hrvatskoj imalo vlastitu zaradu od plaćenog posla za vrijeme studija.
Studentski rad kod nas je reguliran Zakonom o obavljanju studentskih poslova tek 2018. godine. Prezentiran je kao socijalna mjera usmjerena za poboljšanje studentskog standarda, ali u praksi se radi o nesigurnom obliku zapošljavanja – ugovori se sklapaju na jedan mjesec – s daleko manjim poreznim i doprinosnim opterećenjima za poslodavca. Brojna su svjedočanstva studenata o teškim uvjetima rada i kašnjenju isplata, zbog čega su se s poslodavcima morali navlačiti preko student servisa.
Upravo su studenti tijekom pandemije prvi masovno ostali bez poslova, jer nemaju nikakve zaštite ugrađene u ugovore na koje rade. Dodajmo i da Hrvatska ima oko 400 tisuća stanovnika manje nego prije deset godina, a vodeća kategorija onih koji su domaju napustili su mladi. Smanjuje se i broj studenata – lani je 11 tisuća mjesta ostalo nepopunjeno na raznim fakultetima i veleučilištima, a ove je godine 13 tisuća prazno nakon ljetnog roka.
