Prema prošlogodišnjem izvješću Državnog zavoda za statistiku, sredinom 2015. godine u Hrvatskoj je bilo 799.286 osoba - odnosno 19 posto stanovništva - starijih od 65 godina.
Na potrebu valjane skrbi o starijim i nemoćnim osobama upozorava se iz više razloga, a među njima je i onaj da su upravo one najčešće izložene različitim manipulacijama i prevarama, što - uslijed godina, neznanja ili neupućenosti, teško mogu same spriječiti. Udruga Zvonimir djeluje na području Knina i okolice, a intenzivnom brigom o starijim i nemoćnim osobama bave se i kroz projekte Ministarstva za demografiju, socijalnu politiku, mlade i obitelji.
- Iako Udruga Zvonimir postoji već petnaest godina, sa starijom se kategorijom stanovništva intenzivno bavimo posljednjih pet. Započeli smo s najosnovnijim, a to je pružanje pomoći staračkim domaćinstvima, da bismo s vremenom svoje djelovanje proširili. Vozimo ih liječniku, na fizikalne terapije, u domove zdravlja ili bolnice diljem naše Županije, što je od posebne važnosti u ruralnom području u kojem nema javnog prijevoza ili je on preskup za one slabijeg materijalnog stanja. Posebno moram istaknuti projekt simboličnog naziva ‘Budimo im podrška’, u sklopu kojeg svojim korisnicima pružamo besplatnu pravnu pomoć, jer nam je iskustvo pokazalo da im je ona itekako potrebna - kaže Renata Madžar, v.d. predsjednica Udruge Zvonimir.
- Ljudi koji idu od kuće do kuće, zovu telefonom ili nalaze neki treći način da bi ostvarili kontakt sa potencijalnim žrtvama, toliko su vješti manipulacijama i prevarama da bi s lakoćom obmanuli mnogo mlađe i svjesnije, namećući im obaveze i ugovore čiju će ‘težinu’ tek naknadno neki od njih shvatiti. Naši se korisnici obraćaju nama, kako bismo im pokušali pomoći bar pravnim i administrativnim savjetima: pisanjem žalbi i reklamacija ili poništavanjem ugovora. Osim toga, u suradnji i s podrškom Ministarstva pravosuđa, pružamo pomoć žrtvama i svjedocima kaznenih i prekršajnih dela - tumači nam aktualna predsjednica Zvonimira.
Pravna savjetnica Udruge Ivona Ljubas objašnjava koji su najčešći zakonski problemi.
- Starijima često treba pomoć pri popunjavanju i slanju različitih formulara, prigovora i žalbi, pa i na ovrhe koje im nerijetko stižu. Najčešće se ipak susrećemo s pretplatničkim ugovorima koje su teleoperateri sklopili s njima telefonski, a za dvogodišnje pružanje usluga koje im uglavnom ne trebaju. To se, nažalost, najčešće kasno doznaje; reagira li se na vrijeme, postoji zakonski rok od četrnaest dana, u kojem se takav ugovor može raskinuti. Bude li za to prekasno, onda barem žalbom HAKOM-u nastojimo riješiti taj problem u roku od četiri mjeseca, koliko je predviđeno zakonom. Dosad smo na taj način uspjeli poništiti jedan ugovor, a odgovor na ostale žalbe još čekamo. Nedavno smo imali situaciju da je jedna baka u kuću pustila mladu djevojku koja se predstavila kao predstavnica telekomunikacijske kompanije: nasjela je na njezinu slatkorječivost i potpisala ponuđeni ugovor iako je bila ugovorno obavezana s drugim teleoperaterom. Završilo je tako da je baka za prijevremeni raskid ugovora morala platiti ‘penale’ jednom od njih. Nažalost, postoji zakonska odredba da su pravovaljani i ugovori sklopljeni na daljinu, kad vam ugovor, sa svim detaljima obaveze, stiže naknadno, na kućnu adresu - objašnjava Ljubas.
Nerijetko se dešava da ‘potpisnici ugovora’ budu i nepismene osobe. Zato ističe da je od velike važnosti da gerontodomaćice koje redovito obilaze starije stanovnike Knina i okolice što prije reagiraju na takve slučajeve. Problem otežava što djelatnici korisničkih službi i partneri teleoperaterskih kompanija vješto zloupotrebljavaju spomenutu zakonsku mogućnost sklapanja ugovorne obveze na daljinu ili usmenim putem.
Marica Radulović iz Polače jedna je od onih kojima su putem telefonskog poziva nametnuli pretplatničku obavezu, pa sada mora podmirivati trošak nečega što slabo ili nimalo ne koristi. Toga je, naravno, postala svjesna tek kad više nije mogla iskoristiti kupljeni bon za mobilni telefon, no tada je već bio istekao rok od 14 dana u kojem je imala mogućnost raskinuti ugovor.
- Djeca su mi prije par godina kupila telefon, da me mogu nazvati i čuti kako sam. Ja skoro nikoga ne zovem, osim kad je nešto baš hitno, tako da bon kupujem jednom u par mjeseci, tek da obnovim karticu. Nazovu me i gerontodomaćice, da pitaju što mi treba donijeti. Tako da je moje telefoniranje stvarno minimalno. No prije nekog vremena nazove mene nepoznati ženski glas, kaže kako zove u vezi telefona i da ja dosta trošim, da puno plaćam dopunu bona. Pa da će mi namjestiti da više ne plaćam puno, jer sam stara i imam malu penziju. Tražila mi je OIB, više se ne sjećam je li još što govorila. Par dana nakon toga, kada sam kupila bon i pokušala ukucati dopunu, telefon to nije prihvatio. Onda sam poslije nekog vremena, zamolila jednu curu u komšiluku da mi je ukuca, a ona mi je kazala da sam na pretplati i da mi ta kartica više ne vrijedi. Pa kako je to moguće da ženi od 85 godina podvale nešto što i ne razumije? Tko će meni svaki mjesec ići u grad plaćati račun, tko misli mogu li ja to platiti od svoje penzije i šta će meni uopće sve to? Bruka je i sramota što se radi sa starom čeljadi, kako nas varaju i uvaljuju u troškove ne misleći hoćemo li za kruh - ogorčeno priča nemoćna starica.
Marica je svojim gerontodomaćicama predala ugovor koji joj je naknadno stigao poštom, a one su ga dostavile u Udrugu Zvonimir: otamo su istog trena poslali pritužbu teleoperateru, ali je ona odbijena uslijed isteka zakonskog roka. Žalbu je potom poslana HAKOM-u, ali je to regulatorno državno tijelo tražilo dodatnu dokumentaciju koju 85-godišnjakinja nema, niti o njoj išta zna. Tako će i taj postupak, kaže Ivona Ljubas, trajati najmanje četiri mjeseca. Do rješenja će baka svakoga mjeseca morati moliti svoje gerontodomaćice da joj u Kninu plate račun za koji mora izdvajati 80-ak kuna od ionako nevelike penzije.
