Na ogradi kojom je okruženo gradilište buduće stanice metroa u kvartu Egzarhija u Ateni, od prošle godine izvješen je transparent koji je tamo stigao iz američkog grada Atlanta. Poslali su ga aktivisti protiv izgradnje takozvanog Cop Cityja, Centra za obuku i javnu sigurnost u Atlanti. Aktivisti iz Atlante na transparentu pozivaju na "obranu javnih prostora", u znak solidarnosti s atenskim aktivistima koji jedini preostali park u kvartu brane od nasrtaja pohlepnih investitora i neoliberalne vlasti.
Pokret Stop Cop City sa sličnim se motivima od rujna 2021. godine bori protiv izgradnje centra za obuku policajaca koji bi se trebao prostirati na šumskom zemljištu u neposrednoj blizini grada, na površini od oko 35 hektara. Prema posljednjim procjenama, grad bi iz svoga proračuna projekt trebao financirati sa 67 od ukupno 90 milijuna dolara, dvostruko više nego što je bilo predviđeno 2021. godine. Ostatak će platiti privatni investitori među kojima su Coca-Cola, korporacija Georgia-Pacific u vlasništvu republikanskih donatora braće Koch i banke Wells Fargo i Bank of America.
Grad je zemljište iznajmio organizaciji Atlanta Police Foundation otprilike godinu dana nakon što je policija u razmaku od mjesec dana ubila dvojicu Afroamerikanaca, Georgea Floyda u Minneapolisu i Raysharda Brooksa u Atlanti. Budući da su ova policijska ubojstva rezultirala serijom protesta diljem SAD-a i pokretom Black Lives Matter, najava izgradnje centra za obuku policije shvaćena je kao pljuska pokretu koji se bori protiv policijskog nasilja i rasizma i za demokratizaciju političkog odlučivanja. U Atlanti je stoga izniknuo izrazito uspješan pokret kojim se već dvije godine onemogućava početak izgradnje centra, zbog čega državne institucije reagiraju sve većom eskalacijom nasilja i represije, kriminalizacijom protesta i nastojanjima da ih se pravno okvalificira kao domaći terorizam.
Reakcija policije
Pokret Stop Cop City u posljednje se dvije godine služio nizom taktika; od podizanja šatorskih naselja i okupacije šume, preko protesta i različitih drugih događaja u zajednici, do direktnih konfrontacija s policijom i preciznih akcija uništavanja imovine. Što je otpor bivao uspješniji policija je reagirala sve nasilnije pa su u šumi provođene racije uz korištenje vojnog naoružanja, na prosvjednike u kućicama na stablima nasrtalo se kemijskim i automatskim oružjem, a jedna takva racija u siječnju je rezultirala ubojstvom ekološkog aktivista Manuela "Tortuguite" Terána. Nakon ubojstva vlasti su tvrdile da je policija pucala u samoobrani, no neovisna autopsija pokazala je da je Terán u trenutku ubojstva držao ruke u zraku i da je izrešetan s 57 metaka.
Nakon ove egzekucije republikanski guverner Georgije Brian Kemp donio je ukaz kojim samome sebi daje široke represivne ovlasti, uključujući onu da s tisuću vojnika nacionalne garde uguši bilo koji protest u bilo kojem trenutku. Zahvaljujući tim ovlastima i masovnim hapšenjima, više od 40 aktivista optuženo je za domaći terorizam, za što je maksimalna kazna 35 godina zatvora. Još troje optuženo ih je za kazneno djelo prijetnje službenoj osobi zato što su dijelili letke na kojima je napisano ime jednog od policajaca uključenih u ubojstvo Terána. U svibnju su uhapšeni i članovi organizacije Atlanta Solidarity Fund, koja pruža pravnu i financijsku pomoć uhapšenim aktivistima. Ovakvi fondovi postoje od samih početaka pokreta za građanska prava, dakle desetljećima, no ovo je prvi slučaj uopće da su vlasti posegnule za optužnicom za prijevaru i pranje novca.
Aktivisti pokreta Cop City došli su u posjed službene komunikacije između različitih "dionika " u projektu – policijskih dužnosnika, gradskih vijećnika i predstavnika kompanija – u kojoj aktiviste nazivaju "eko-teroristima ". Guverner Kemp u službenoj je izjavi više puta iskoristio sintagmu "domaći terorizam " iako ta tvrdnja nema utemeljenje ni u zakonima ni u ustavu, niti postoji ijedna presuda koja bi to potvrdila.
Zakon kojim se regulira domaći terorizam donesen je u Georgiji 2017. godine nakon nekoliko masovnih ubojstava koje su počinili bijeli supremacisti, a njegova zloupotreba protiv ekoloških aktivista u Atlanti smatra se prvim takvim slučajem uopće. Zakon pritom domaći terorizam definira izrazito široko pa on može uključivati i "napad na kritičnu infrastrukturu" bilo u javnom bilo privatnom vlasništvu, a nejasno je spada li u to i primjerice razbijeni izlog. Policijski zapisnici sadrže i fraze poput "spavanje u šumi", "neovlašteni pristup" i "pokret za ukidanje zatvora", što stručnjaci za ustavno pravo tumače kao protuustavnu kriminalizaciju mirnog protestiranja. U pokušaju da se protiv projekta izbore institucionalno aktivisti su potkraj kolovoza prikupili 104 tisuće potpisa za održavanje referenduma o izgradnji centra, dvostruko više nego što je potrebno. Gradske vlasti na to su odgovorile najavom da će započeti izrazito detaljan proces verifikacije potpisa koji u pravilu rezultira nepriznavanjem potpisa pripadnika manjina, birača koji glasaju prvi put ili onih s invaliditetom, odnosno ljudi kod kojih su učestalije varijacije u potpisima. Kako navodi portal The Intercept, jedna studija iz savezne države Ohio pokazala je da je 97 posto potpisa poništenih u jednoj takvoj proceduri po svoj prilici bilo autentično.
Demokrati iz Georgije 2019. godine bili su podigli tužbu protiv državnih vlasti upravo zbog zloupotrebe ovog verifikacijskog procesa u izborima, no unatoč tome u slučaju Cop Cityja georgijski demokrati danas u potpunosti podržavaju i proces verifikacije i sam projekt. Štoviše, gradonačelnik Atlante Andre Dickens član je Demokratske stranke, pritom i Afroamerikanac, jednako kao i 12 od 15 članova gradskog vijeća koje je u lipnju, kada je otkriveno da se cijena projekta za grad udvostručila, s 11 glasova za i četiri protiv podržalo nastavak projekta.
Žešća represija
Dickens je taj dan zatvorio vijećnicu za javnost a u okolnom prostoru uveo sigurnosne mjere aerodromskog tipa, što sve pokazuje da su obje stranke zbile redove iza projekta čija je namjera ojačati represivne kapacitete upravo protiv protestnih pokreta, ali i zadovoljiti apetite korporacija koje će u projektu sudjelovati kao financijeri i kooperanti. Nominalno neprofitna organizacija Atlanta Police Foundation, koja je nositelj projekta, pritom već upravlja mrežom nadzornih kamera u Atlanti, financira izgradnju stambenih objekata za policajce i provodi analitiku o kriminalu. U njezinom nadzornom odboru sjede direktori privatnih kompanija, pa bi projekt Cop City trebao biti daljnji korak u procesu autsorsanja represivnog aparata korporativnom sektoru.
Slučaj Cop Cityja ukazuje na trend sve većeg zaoštravanja represije protiv ekoloških pokreta nalik na onu kakva se već neko vrijeme provodi diljem globalnog juga, gdje je prošle godine ubijen 401 aktivist za ljudska prava, od kojih su polovica bili klimatski aktivisti. Policijsko ubojstvo "Tortuguite" proglašeno je presedanom u suvremenom američkom klimatskom pokretu, no aktivisti iz Atlante napominju da je zemlja na kojoj bi Cop City trebao biti izgrađen 1800-ih godina oteta od naroda Muscogee, čiji su pripadnici protjerivani i ubijani pa stoga predstavljaju preteče današnjih zaštitnika prirode koje je ubijala država.
Osim toga, militarizacija policijske represije protiv ekoloških pokreta prisutna je u SAD-u već desetak godina i provodi se i uz pomoć privatnih kompanija koje se koriste različitim policijskim, vojnim i obavještajnim tehnologijama i taktikama. Stoga ni borba protiv Cop Cityja u Atlanti nije samo borba za očuvanje šume već i direktan otpor samom konceptu policijske države i prijetnja korporativnom sektoru koji je podržava u cilju neometane eksploatacije prirodnih resursa.
