Pogledajte ovdje što možete pročitati u novom broju Novosti.

 

Na našem portalu možete pronaći adrese kioska koji prodaju Novosti, a u najnovijem broju pročitajte:

 

Novi broj mjesečnog priloga Nada

U Novostima na osam stranica dvaput mjesečno izlazi prilog Nada - društveni magazin Srpskog demokratskog foruma, koji u novom broju donosi veliki intervju s Ankicom Čakardić, izvanrednom profesoricom Filozofskog fakulteta i članicom zagrebačkog VSNM-a, novu kolumnu Olje Savičević Ivančević, te niz zanimljivih tema i rubrika

 

Medijski injektor

Jedan problematičan aspekt radnog nacrta Zakona o medijima – udar na samo novinarstvo, susreće se u bitnome s drugim koji se tiče povlaštenog sufinanciranja komercijalnih medijskih subjekata. Nije kvalificirano ništa od obaveza vlasnika prema svojim radnicima i publici, nego je na stvari faktično subvencioniranje biznisa i poslodavca samog. Piše Igor Lasić

 

Rasplinuta afera

Premijeru punih mjesec dana nije bilo dovoljno da shvati tko je kriv za enormnu štetu u HEP-u, mada se ne radi o tako kompleksnoj problematici kako nas uvjeravaju HDZ-ovci. Iz njegove perspektive, politički je riskantno ne učiniti ništa, ali lakše mu je podnijeti taj rizik nego se zamjeriti Frani Barbariću i posredno Pavlu Vujnovcu. Piše Ivica Đikić

 

Truizmi o medijima i mladima

"Mladi su kritični prema tradicionalnim medijima, digitalnim alatima i ulozi medija u društvu, ali kritičko promišljanje ne motivira mlađe generacije na aktivnije sudjelovanje u društvu", rečenica je koja rezimejski obuhvaća istraživanja u sklopu projekta "Medijsko obrazovanje je važno". Piše Branimira Lazarin

 

Uvrede & podmetanja Viktora Ivančića: Trojni trakt

Ako nacija, po Renanu, predstavlja grupu ljudi koji su se dogovorili da pamte i zaboravljaju iste stvari, Prijedor je centralni punkt srpske amnezije. Tako će se, po zamisli Vučića, Dodika i Porfirija, 4. kolovoza Srbi odati organiziranom sjećanju na mjestu organiziranog zaborava. Golemim srpskim žrtvama napunit će se goleme rupe u memoriji

 

Ni ljudi, ni volontera, ni majstora

Kod nas u selu ima ulica u kojima nedostaje više od pola krovova. Nema dovoljno ljudi, volontera ni majstora. Ljudi sami popravljaju krovove, a to je jako rizično. Vatrogasna društva poderanih đonova idu na intervencije. Sklanjaju ogromna stabla s ceste, a da prethodno HEP nije sklonio sa njih strujne kablove, kaže Mirko Savković iz Šidskih Banovaca. Pišu Anja Kožul i Nenad Jovanović

 

Aleje palih stabala

U olujnom nevremenu u Zagrebu uništeno je više od tisuću stabala, oko 30 tisuća njih srušila je oluja prije četiri godine na Medvednici. A drveće je važno za gradove: štiti od zagađenog zraka, stanište je malih gradskih životinja i utječe na smanjenje brzine vjetrova. Piše Ivana Perić

 

Ugovor s đavlom Borisa Dežulovića: Na desnom rubu pameti

Ideja za roman nadošla mi je čitajući u Večernjem listu Hitrecov "veliki životni intervju", tek tada shvativši da je povijest našeg dvadesetog stoljeća nemoguće napisati bez Hrvoja Hitreca, imena uklesanog na svakoj pojedinačnoj postaji hrvatskoga Križnog puta

 

Hipokratu nema tko da piše

Jedva da ima dijela zdravstva koji nije zahvaćen sistemskom korupcijom, no HDZ-ovi potezi nisu zavrijedili ni petominutno zgražanje stručne javnosti. Jednako je prošla informacija da USKOK istražuje pozadinu izvanrednih otkaza koje je američki farmaceutski div Johnson & Johnson prošle godine podijelio u hrvatskom predstavništvu svoje tvrtke Janssen. Piše Nataša Škaričić

 

Desničarsko pakovanje Đoki Jovaniću

Nekadašnji Dan ustanka naroda Hrvatske desnica koristi za plasiranje fabriciranog narativa o genocidu nad hrvatskim narodom s KPH i vodećim ličkim komunistima u epicentru odgovornosti, svim činjenicama usprkos. Piše Marko Faber

 

Reportaža: Ne mrdamo nikud odavde

Tu nam je doktor, znamo narod. Pa nismo mi stvar da nas sad država u ovim godinama prebacuje negdje gdje ne znamo ljude, u nepoznato, govore braća Đuro i Dragan Korać iz glinskog kontejnerskog naselja, čijim stanovnicima vlasti prijete hitnim iseljavanjem na nepoznate lokacije. Piše Paulina Arbutina

 

Gori zemlja, gori kamen

Takvog događaja nema u cijeloj bivšoj državi. Ovdje se nikad čaša nije razbila. Sinoć je policija otišla oko 11 naveče, rekli su da oni tu nemaju šta raditi, ponosno nam kazuje mještanin Strmice, koja je još jednom ugostila čuveno Sijelo tromeđe. Piše Maša Samardžija

 

Energija bunta

Srećko Pulig piše povodom zbornika "Utopije: politike i strategije ne-mjesta", ur. Leonardo Kovačević i Ozren Pupovac (Bijeli val, Zagreb, 2023.): Današnji horizont politike htio bi biti s jedne strane horizont odbacivanja ili prokazivanja "utopije", dok s druge strane stoji pokušaj manjine da je obrani i afirmira. Da gradi na ruševinama kapitalističkih obrazaca, onkraj "baštinjenja" nedodirljivog, vlasništva, privilegija i struktura moći

 

U škarama politike

Uoči druge sjednice Anketnog odbora na kojoj je trebalo precizirati koje će "činjenice i okolnosti" vezane za masovna ubojstva u OŠ Vladislav Ribnikar i selima kraj Mladenovca njegovi članovi preispitati, obitelji ubijenih zatražile su da se rad odbora do daljnjega odgodi. Piše Zoran Daskalović

 

Klevetom po novinarstvu

Narodna skupština RS je unatoč protivljenju struke, javnosti i međunarodne zajednice usvojila izmjene Kaznenog zakona i ponovno kriminalizirala klevetu u tom entitetu Bosne i Hercegovine. Kazne su do 3.000 eura, a na sudu mogu završiti i svi izvan Republike Srpske. Piše Eldin Hadžović

 

Kamatni pržun

Između 2020. i 2023. ispod granice siromaštva od 3,65 dolara dnevno završilo je dodatnih 165 milijuna ljudi, a svi žive u siromašnim zemljama. Pritom prosječna siromašna država danas troši 2,3 puta više novca na servisiranje kamata nego na socijalnu pomoć. Piše Tena Erceg

 

Reportaža: Ljudskost pored zida

Atmosfera nelagode i straha oko metalnog zida na granici Poljske prema Bjelorusiji već je normalizovana. No migranti i dalje nalaze način da se kreću, a stanovnici obližnjih mjesta način da im pomognu, premda im to može donijeti sankcije. Na granici Poljske prema Ukrajini situacija je drugačija – zida nema, a izbjeglice dobivaju redovnu pomoć. Piše Nidžara Ahmetašević

 

Internacionalni prvak u humanizmu

Siniša Vuković piše u povodu 15. godišnjice preminuća i 75. obljetnice rođenja Mate Parlova: "Kako ja mogu biti nacionalist, ako sam prvak svijeta!" rekao je svojedobno Mate Parlov i ovom jednostavnom konstatacijom ispisao višetomnu i preobilnu autobiografiju, ali je u isti mah i odlio spomenik čistom humanizmu i destiliranom kozmopolitizmu

 

Maksimir i Mirogoj Sinana Gudževića: Američka kuga u selu Grabu

Prošle godine je Idriz, u prisustvu veterinarskog inspektora, načinio lomaču od dvadeset košnica u koje se ukotio bacil kuge nazvane američkom. Gledao sam s prozora svoje sobe kako plamen ždere skupe košnice i ramove. Za koji dan će uslijediti nova lomača, za trinaest Idrizovih i Feridinih košnica

 

Intervju, Vanja Juranić: Femicid i obiteljsko nasilje su teme koje se tiču svih nas

"Nastojala sam postići balans između angažiranog i autorskog filma. Koscenaristica Elma Tataragić i ja puno smo razgovarale na koji način prikazati patrijarhalan, mačo svijet u kojem živimo, a da istovremeno ne upadnemo u stereotipe koji generaliziraju prikaz našeg svijeta", kaže autorica filma "Samo kad se smijem". Intervju vodio Damir Radić

 

Tri majstorska slijeda

U televerzumu je još uvijek živo, a među novitetima su SF noir koji je parabola ljudske povijesti kao spirale laži i nasilja, ljetni krimić u kojem se sve vrti oko kultnog lika Raylana Givensa i zanimljiva drama koja uz dosta humora progovara o gubitku. Piše Jelena Svilar

 

Arena u znaku žena

Vjerojatno najspornija odluka novog umjetničkog vodstva Pulskog festivala bila je vraćanje dugometražnih dokumentaraca u glavni program. No problem nije bila samo načelno pogrešna odluka, nego i konkretan odabir cjelovečernjeg dokumentarnog filma za nacionalnu konkurenciju. Piše Damir Radić

 

Holivudski proleteri

Govoreći o dramatičnim promjenama u filmskoj industriji koje je donio streaming, glumica Fran Drescher zagovaranje postepenih promjena radnih uvjeta usporedila je s premještanjem namještaja po Titanicu. "Mi smo radništvo, zahtijevamo da nas se poštuje i da se naš doprinos cijeni". Piše Lujo Parežanin

 

TV rašetanje Borisa Rašete: Genij koji je igrao za raju

O Miri Liliću sve se zna: objavio je, tresući se od treme, smrt druga Tita. Živio je za gledatelje, ali nije zanemarivao ni taktiku. Bio je jedan od osnivača Nove TV, direktor Croatia Recordsa, TV producent, boem, čovjek koji je vodio velike sustave, a nije ogriješio dušu svoju. Nije sudjelovao u progonu nepodobnih onda kad je to bilo popularno