U video najavi pogledajte što možete pročitati u novom broju.
Na našem portalu možete pronaći adrese kioska koji prodaju Novosti, a u najnovijem broju pročitajte:
Potapanje brodova
Zbog nesreće u Malom Lošinju isplivala je sva šporkica iz Jadrolinijine santine, ustvari pokuljala odozgo, s njezina komandnog mosta i nadređenih joj instanci. Predsjednik uprave David Sopta i ministar Oleg Butković zanemarivali su upozorenja Hrvatskog registra brodova, lučke Inspekcije za sigurnost plovidbe i Sindikata pomoraca Hrvatske. Piše Igor Lasić
Sport i ustaška glazba
"Ne može se i na Trnjanske kresove i na Tomsona", piše u priopćenju Inicijative mladih i MAZ-a, koji upozoravaju da se zagrebačka vlast nije suprotstavila ideji da Tomson zabavlja okupljene građane. Uoči dočeka jedini je javno reagirao predsjednik Antifašističke lige Zoran Pusić. Piše Anja Kožul
Uvrede & podmetanja Viktora Ivančića: Grupa traži rupu
Kao alibi za normaliziranje veličanja fašizma uvijek je pri ruci grupacija kojoj se ne može reći "ne": u slučaju ustaškoga pozdrava "Za dom spremni" to su hrvatski branitelji, postrojeni pod zastavom HOS-a, a u slučaju proustaškog estradnog djelatnika Thompsona to su hrvatski reprezentativci
Svećenik i naopako
Optužnica protiv svećenika Đakovačko-osječke nadbiskupije zbog bludničenja nad maloljetnikom podignuta je 2014. godine. Početkom iste godine svećenik je tri puta fizički nasrnuo na drugog maloljetnog ministranta. Nadbiskup Hranić ga ni nakon optužnice nije sankcionirao, iako je biskupija znala za slučaj svećenika. Piše Hrvoje Šimičević
Intervju, Arsen Bauk: Pjevač nije veći problem od premijera
"Neka neki izađu iz iluzije da je u Hrvatskoj jedan pjevač veći problem od premijera. Kad im odgovara da ne pjeva, plate mu da ne pjeva, a kad misle da im odgovara da pjeva, pozovu ga da pjeva. Plenković je problem, ne Perković", kaže potpredsjednik Kluba zastupnika SDP-a u Saboru. Intervju vodila Paulina Arbutina
Slavko Goldstein – privatno i epohalno
Branimira Lazarin piše uz knjigu "Homo Liber – iz ostavštine Slavka Goldsteina", nastalu na temelju privatne dokumentacije neumornog kulturnog i političkog radnika: Tekst publikacije Borisa Pavelića otvara se i kao povijest kulturne i političke epohe u Hrvatskoj od kraja 1980-ih. U prikazanoj dokumentarnoj građi koju je Arhivu Srba u Hrvatskoj poklonio Goldstein nema praznih, kičastih ili ceremonijalnih mjesta
Ugovor s đavlom Borisa Dežulovića: Ne U naše ime!
Spremnošću "ZA DOM" i "umrijeti ako treba" – te odlučnim "dosta!" – Vučiću, "srbima" i Srbiji javno je zaprijetio Ivan Turudić, isti predsjednik iste splitsko-dalmatinske podružnice Hrvatskog društva koji sada umire od straha da isti Vučić i isti "srbi" zbog hrvatskih studenata ne pomisle kako Republika Hrvatska, daleko bilo, potiče rušenje vlasti u Srbiji
Uboli temelje pa nestali
Mira Šušnjar (76) iz Grmušana na Baniji već petu zimu provodi u doniranom kontejneru. Uljni radijator za grijanje više ne radi, pa sa zebnjom iščekuje proljeće. Izgrađeni su samo temelji njene nove kuće. Piše Vladimir Jurišić
Kako je uništavana Una
"Zahvat je opterećen brojnim nepravilnostima i propustima, počinjenim kako od strane voditelja postupka, tako i od strane investitora", navedeno je iz Državnog inspektorata u obrazloženju zabrane gradnje hidroelektrane na Uni. Piše Anja Kožul
Nepopularni populizam
Je li populizam ideološki pojam koji više govori o onome tko ga koristi nego o svom "predmetu"? Koja je funkcija lažne ekvidistance između desnog i lijevog populizma? I je li potonji i sam simptom krize ljevice, a ne odgovor na nju? O tim i drugim aspektima lijevog populizma za Novosti govore Boris Buden, Stipe Ćurković i Marko Kržan. Piše Srećko Pulig
Zagađenje mozga
Neurotoksičnost uzrokovana zagađenjem okoliša danas je velika tema. Brojne studije pokazuju da postoji veza između jake zagađenosti zraka i povećanog rizika za demenciju, porasta stope depresije, anksioznosti i psihoze, a neke čak povezuju zagađenje i autizam. Piše Milorad Milun
Reportaža: Ljudi oslobođeni straha
Tena Erceg u Novom Sadu, na masovnom protestu i studentskim blokadama: "Studenti će osloboditi svet" transparent je na novosadskom Mostu slobode. Dok se to ne dogodi, izgradili su svoj privremeni svijet solidarnosti i zajedništva. "Prije smo svi imali grč na licima, gledali smo se preko nišana, a sada odjednom u svom okruženju vidimo lica koja su se promijenila. Zato je zahtjev za pravdom toliko važan", kaže nam Dinko Gruhonjić
Ekvadorski vjetrovi
Predsjednik Ekvadora Daniel Noboa objavio je uoči izbora da će nametnuti carinu od 27 posto na uvoz meksičkih proizvoda. Odlučio je i zatvoriti granicu od subote do ponedjeljka. Zašto? Zato što se u nedjelju održavaju predsjednički i izbori za Nacionalnu skupštinu. Piše Želimir Brala
Reportaža: Cvjetovi života u Crnom gradu
"Crni grad", kako ga znaju zvati u Havani, Santiago de Cuba dom je afro-kubanskog stanovništva i rodno mjesto revolucije. Ovdje je 1959. s balkona gradske vijećnice Fidel Castro objavio pobjedu revolucije. U njemu je pokopana većina kubanskih revolucionara i revolucionarki. I Compay Segundo. Piše Ivana Perić
In memoriam Teofil Pančić: Čovjek koji je čitao
Teofil Pančić nije bježao od života u knjige i književnost – dapače, bio je čovjek kojem su knjige i čitanje bile početak jednog burnog stvaralačkog života. Sretnici koje je zarazio svojom strašću za knjige, čitanje i život sigurno ga neće zaboraviti. Piše Nenad Rizvanović
Maksimir i Mirogoj Sinana Gudževića: Gazinski glasnik
Šarenkapić je napisao knjigu od 114 pjesama, i sve te pjesme su pune tuge zbog onoga što se evo skoro godinu i po dana događa u palestinskom gradu Gazi. Sve bi te pjesme žalosti i muke mogle za značiti i dodatnu muku po Šabanu, ako samo dođu do onih koji su zaduženi za uređivanje svijeta po pitanju onoga što se u svijetu smije obznaniti, a šta se ne smije
Sve je muzej
Po čitavoj Hrvatskoj, a posebno u Zagrebu, niču muzeji svega i svačega: kravata, selfija, kanabisa, smijeha, čokolade, osamdesetih. Ako već zarađuju na tome što se muzejima zovu, zašto ih kao muzeje ne bismo tretirali? U prvom nastavku kritičarske turneje obilazimo Muzej prekinutih veza, Muzej iluzija i Muzej mamurluka. Piše Boris Postnikov
U ritmu devedesetih
Nedavna elektronska pop ostvarenja zvukovnicu prošlog milenija više ili manje uspješno pretvaraju u osobni emocionalni pejzaž. Piše Karlo Rafaneli
Eskapitalističke fantazije
Koliko god se isekai bavio drugim svjetovima, pripovjedni okvir koji neizbježno uspostavlja, kao i uvjeti potplaćenosti i eksploatacije u kojima nastaje, govore o svijetu u kojem živimo rječitije od cijele bulumente "angažiranih" umjetničkih djela. Piše Dinko Kreho
TV rašetanje Borisa Rašete: Prodavanje boze
Irena Weber u Dnevniku je savršeno odgovarala modernoj definiciji chatbota. Imala je odgovor na svako pitanje, nije pokazivala nikakvu emociju, a u masi njenih tvrdnji izdvajamo umjetnički najdojmljiviju. "Uvijek ima prostora i za niže i za više cijene", rekla je. I za više? U Hrvatskoj ima, nego kako