Na našem portalu možete pronaći adrese kioska koji prodaju Novosti, a u najnovijem broju pročitajte:

 

Rabljena sedmica Milorada Krstulovića: Antifašističko čudo

Na Dan antifašističke borbe u Brezovici su se približili Zoran Milanović i Andrej Plenković, no fizičkog obračuna, koliko se zna, nije bilo

 

Aritmetika politike Marinka Čulića: Krtičnjak

Može li Možemo! preokrenuti trendove u Hrvatskoj, to još ne možemo znati. Ali zasad ohrabruje da se u političkom rječniku zemlje pojavljuju novi pojmovi poput građanskog odgoja u školama, Gredelja itd., a da, pokoj joj duši, u drugi plan padaju Herceg-Bosna i slične štetne umotvorine

 

Antifašizam je budućnost

Iako se u Hrvatskoj o antifašizmu uglavnom raspravlja prigodničarski, vrijednosti koje on baštini imaju budućnost. "Radi se o nastavku vjekovne borbe za bolje i pravednije društvo", kaže Zoran Pusić koji uz Zorana Restovića i Snježanu Koren za Novosti govori o antifašizmu danas. Piše Dragan Grozdanić

 

Tito zaslužuje trg

Volio bih da se vrati Trg maršala Tita jer je to čovjek koji je Hrvatsku usmjerio među pobjednike, kaže za Novosti bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić. Piše Nenad Jovanović

 

Jadovno 1941. i ZDS 2021.

Strašna bi bila i pomisao da se Nezavisna Država Hrvatska 1941. lakše rješavala svojih Srba, Židova, Roma i komunista nego što se Republika Hrvatska 2021. rješava zaborava njihova stradanja i ostavštine ustaštva koju simbolizira "Za dom spremni". Piše Milorad Pupovac

 

Drugo lice Brezovice

Najsvježiji komemorativni antifašizam, iako iznenadan i pozitivan simbolički pomak, predstavlja minimum. Za konkretniji odnos prema bazičnom civilizacijskom naslijeđu HDZ će uskoro imati značajnu priliku i posebnu odgovornost. U rukama njegovih parlamentaraca presudna je moć za zabranu ustaškog pozdrava. Piše Hrvoje Šimičević

 

Partija, odred, revolucija

Preimenovanje i premještanje Dana ustanka naroda Hrvatske u Dan antifašističke borbe nije ni slučajno ni benigno. NOB se pokušava reducirati na neki apstraktni, a naročito na neki "nacionalizirani" i građanski antifašizam. Piše Srećko Pulig

 

Dva bučeća proljeća

Oba proljeća, i praško i hrvatsko, bila su zapravo u potpunosti posvećena politici, a ne ekonomiji, koja jedina omogućuje nove razvojne šanse. Na poplavi praznih, ali zapaljivih riječi padale su reforme i u nekim drugim zemljama. Na tome je pao i Gorbačov. Piše Milan Gavrović

 

Ugovor s đavlom Borisa Dežulovića: Zoki i Plenki - Kill Debill

Ako već i nije jedina mjera kolosalne hrvatske političke beznačajnosti, sukob Milanovića i Plenkovića svakako je jedna od preciznijih: naraštaji studenata zagrebačke politologije učit će tako o historijskom sukobu na vrhu 2020/21. godine, i onom čuvenom "Šta je, Zoki – e, moj Plenki"

 

Pogranična zona sumraka

Hrvatska Vlada, nasuprot uobičajenoj praksi, još uvijek ne pristaje na objavu Izvještaja Odbora za sprječavanje mučenja i nehumanog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja Vijeća Evrope, a niz izvora Novostima potvrđuje da je razlog to što je dokument za Hrvatsku nepovoljan. Piše Jerko Bakotin

 

Nemirna reintegracija

Pod krinkom zbližavanja djece i mladih u Vukovaru, Ivan Penava sprema se za još jedan udar na prava manjina, ovog puta na nastavni model A kojim se Srbima jamči obrazovanje na njihovom jeziku i pismu. "Ideja da se pravo manjine, koje je propisano i domaćima i stranim izvorima prava, mijenja odlukom izvršne vlasti je nezakonita", ističe Antonija Petričušić. Piše Tamara Opačić

 

Krojenje sudbine

Pad udjela u ukupnom broju stanovnika značio bi pad prava Srba propisanih Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina. Predstojeći popis stanovništva iznimno je važan za zajednicu. Piše Paulina Arbutina

 

Banijsko ljeto 2021.

Počeli smo opet živjeti i onda se desi to zlo, potres. Imamo samo goli život. Nude nam da zemlju prodamo za sitniš i da idemo, ali gdje ćemo pod stare dane, pita se Draga Demonja iz Ravnog Rašća. Piše Anja Kožul

 

Dobar dan, ovde HRT na srpskom

Srđan Jeremić i Dragana Jeckov zahtijevaju da se medijska vidljivost srpske manjine na nacionalnoj televiziji konačno uskladi sa zakonima i međunarodno preuzetim obavezama. Iako se medijskim programima i emisijama manjine ne promoviraju na adekvatan način, posebne redakcije doprinijele bi dodatnoj getoizaciji, smatra Antonija Petričušić. Piše Nenad Jovanović

 

Cijepljen od odgovornosti

Vlada mora gledati opći interes i mora poduzeti doslovno sve što je u njezinoj zakonitoj moći da se što prije cijepi što veći broj građana, a Andrej Plenković nema pravo da prebacuje odgovornost na druge. Piše Ivica Đikić

 

Pregovarački flaster

Pristupni pregovori Srbije s EU-om dobili su dašak novog života objavom da je jedan pregovarački klaster otvoren i najavom da bi još dva mogla doživjeti istu sudbinu do kraja godine, dok crnogorski pregovori opet imaju ulogu ključne mobilizacijske društvene teme. Piše Zoran Daskalović

 

Intervju, Budimir Lončar: Murtić je bio čovjek slobode

"Edo, s kojim me vezuje više od pola stoljeća čestih druženja i razgovora, u svom je izričaju bio jasan i konkretan, a u sadržaju nepokolebljiv. Bio je – svoj. I kao čovjek i kao umjetnik. Stari partizan, sudionik zasjedanja ZAVNOH-a u Topuskom 1944., nikada nije zaboravio zbog čega se uključio u redove NOB-a ni koji je bio cilj te borbe", kaže Budimir Lončar u razgovoru s Nadom Beroš

 

Neprijateljska propaganda Borisa Postnikova: Jeff Bezvezos

To što je Bezos dokazani bezveznjak ne znači i da nema veze sa svijetom koji će privatnom raketom nakratko napustiti, a glavni cilj spektakularnog leta u svemir sastoji se upravo u tome da utemelji sličnu iluziju: odavno poznatu ideološku bajku o hrabrom i sposobnom individualcu koji vlastitom inicijativom pomiče granice i ruši prepreke

 

Maksimir i Mirogoj Sinana Gudževića: Flixbus za ZG

Ako se ovih dana opet razbolim od virusa po imenu corona, za to će krivac biti Flixbusov autobus od 17. juna 2021. na liniji od Münchena za Zagreb. To jest, krivci će biti dva šofera toga Flixbusova autobusa koji su vozili pedeset putnika rečenoga dana

 

Kultura na nagaznoj Nini

Faktička propast "Nagrade mlade kritike", odnosno matrice po kojoj je ona koncipirana, predstavlja značajan dobitak za hrvatsku kulturu, koja se na taj način, barem na trenutak, barem u neznatno kratkoj epizodi, lišava terora vlastitog pridjeva. Piše Viktor Ivančić

 

TV rašetanje Borisa Rašete: Zajedništvo u Vukovaru

PN: Dvojica svećenika, jedan pravoslavni i drugi katolički, u Vukovaru su zamijenila mjesta na satovima vjeronauka, pa je katolik predavao pravoslavnoj djeci o Katoličkoj crkvi, a pravoslavni sveštenik katolicima o Pravoslavnoj – i eksperiment je sjajno prihvaćen, kako svjedoči RTL-ov Tin Kovačić