Novosti

Politika

Irena Hrstić se mora ispričati oboljelima od raka mozga

Pritisnuta okolnostima, nova će ministrica ubrzo pokazati shvaća li da je korupcija strukturni poremećaj i ima li autonomiju u odlučivanju kako s time izaći na kraj. Izjave koje su pratile njezin ispad s tumorom na mozgu ne obećavaju previše

Large hrstic

Irena Hrstić, kandidatkinja za ministricu zdravstva (foto Patrik Macek/PIXSELL)

Kandidatkinja za ministricu zdravstva Irena Hrstić u utorak je, nakon temperamentne rasprave, dobila podršku Odbora za zdravstvo, pa se očekuje da će je idući tjedan potvrditi i Sabor.

Kako je opozicija zbog akutne krize u zdravstvu ciljala premijera Andreja Plenkovića, buduća je ministrica i ono što bi eventualno mogla reći o zdravstvu na sjednici Odbora palo u zadnji plan, sve do bizarnog novinarskog pitanja može li garantirati da u „sličnoj situaciji ne bi postupila kao Beroš“.

Hrstić je uzvratila još bizarnijim odgovorom, da joj ne bi palo na pamet „ako nema tumor frontalne regije u mozgu, a to svi koji znamo medicinu znamo što znači“. To je, nažalost, prošlo bez novinarskih potpitanja o vezama korupcije i tumora na mozgu, koja bi omela pozitivnu atmosferu.

Jedno koje se nameće je što medicina kaže o nevjerojatnom komunikacijskom antitalentu hrvatskih liječnika, posebno onih koje stranačke struje naplave u vrh zdravstvene administracije?

Odakle Plenkoviću tako savršen refleks da u najgoroj situaciji u kojoj se HDZ našao – a znamo koliko groznih je već bilo - u spas pozove ženu koja bi se još prije nego je u Saboru potvrde trebala ispričati svim oboljelim od tumora na mozgu?

Zapravo, svima.

Medicina nema odgovor na to pitanje, kao što nema ni na problem korupcije, ali stranačka je scena miljama daleko od toga da to što je netko gastroenterolog ili zubar ne smatra referencom za ministra zdravstva.

O Ireni Hrstić se zaista nema što posebno reći, a dobra je vijest da nema ničeg negativnog; dugo je bila na čelu OB Pula koja 87 posto svog proračuna troši na plaće za zaposlene, plus nešto materijala i sirovina, dakle, tipična hrvatska bolnička rupa bez dna. Zanimljivo je da je OB Pula u mandatu Irene Hrstić javno objavila plan smanjenja lista čekanja i praćenja ishoda liječenja, što je čini iznimkom među svim bolnicama.

Međutim, brojke su loše. Prošle se godine na dijagnostičke pretrage čekalo 200 dana, postavljeni cilj za ovu godinu je 180 dana, a 130 dana bi pacijenti trebali čekati 2026. godine. Nije specificirano na koje se pretrage to odnosi.

Zbog skandala koji je skrenuo pažnju na problem zdravstva, o novoj ministrici ćemo u narednih nekoliko tjedana doznati sve bitno, samo treba pratiti hoće li se izvući ispod šapa Plenkovićevog dekreta da napravi kontrolu postupaka javne nabave koji nisu bili u planu nabave, čime se problem korupcije svodi na ružnu anegdotu ili incident.

Pritisnuta okolnostima, nova će ministrica ubrzo pokazati shvaća li da je korupcija strukturni poremećaj i ima li autonomiju u odlučivanju kako s time izaći na kraj. Izjave koje su pratile njezin ispad s tumorom na mozgu ne obećavaju previše.

„Mi smo krenuli kroz reviziju suglasnosti koje je Ministarstvo zdravstva dalo pojedinačnim bolničkim ustanovama za vrijednosti veće od 100.000 eura. Kako će to u konačnici ispasti i što ćemo dobiti kao rezultate, vrijeme će pokazati, ali nećemo u roku par dana biti gotovi, rekla je Hrstić.

Zasad, dakle, ništa izvan premijerovih skuta.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više