Na Svjetski dan slobode medija, 3. svibnja u Novinarskom domu u Zagrebu dodijeljene su godišnje nagrade Hrvatskog novinarskog društva, a među dobitnicima su i novinarke i novinari Novosti: kolumnistu Marinku Čuliću pripala je nagrada za životno djelo "Otokar Keršovani", a novinarki Tamari Opačić nagrada "Marija Jurić Zagorka" za pisano novinarstvo. Većinom glasova članova HND-a Boris Dežulović proglašen je novinarom godine za kolumne objavljene na portalu N1, a uz njega u toj su kategoriji finalisti bili Danka Derifaj, Ilko Čimić i Jelena Jindra.
- Broj sjajnih radova u svim kategorijama koji su stigli pokazuje kako je novinarstvo itekako bilo aktivno u prošloj godini i kako je javnost isključivo zahvaljujući novinarkama i novinarima saznala za brojne afere u kojima je ogrezlo hrvatsko društvo - rekao je predsjednik HND-a Hrvoje Zovko.
Predsjednica žirija Marina Karlović Sabolić istaknula je da je žiri bio na velikim mukama jer je pristiglo puno kvalitetnih radova – 149 nominacija u svim kategorijama – tako da su o pobjednicima doista odlučivale nijanse.
Dugogodišnji kolumnist Novosti Marinko Čulić novinarstvom se počeo baviti nakon diplome na zagrebačkom Fakultetu političkih nauka 1977. godine. Pohađao je Vjesnikov Centar za izobrazbu novinarskih kadrova "Otokar Keršovani", a 1980. počinje pisati u Večernjem listu. Iz tog razdoblja dolazi i prvo priznanje: Vjesnikova I. nagrada "Vladimir Kristl" iz 1983. Čulić je bio prvi svjetovni novinar koji je dobio intervju od tadašnjeg zagrebačkog nadbiskupa Franje Kuharića. Kao vješt reporter i koncizan komentator političke scene u osvit raspada Jugoslavije profilirao se u tjedniku Danas, nakon čijeg gašenja objavljuje u Nedjeljnoj Dalmaciji, a potom u Feral Tribuneu u kojem 1996. objavljuje tekst "Kosti u mikseru" u povodu Tuđmanove ideje o posthumnom "pomirenju" ustaša i partizana na prostoru Jasenovca, o čemu u ovom broju donosimo poseban tekst.
Kritiku tuđmanizma Čulić je sažeo u dvije knjige: "Tuđman – anatomija neprosvijećenog apsolutizma" i "Tuđman – i poslije Tuđmana", a za kolumne u Feralu nagrađen je 2003. HND-ovom nagradom "Marija Jurić Zagorka". Nakon gašenja Ferala odlazi u Novi list, čiji mu je tadašnji vlasnik Robert Ježić poručio da je "storniran do daljnjega". U potrazi za prostorom slobode 2009. prelazi u Novosti, koje se u to vrijeme pripremaju za izlazak na kioske i u kojima od tada kontinuirano piše kolumnu "Aritmetika politike". Čulićeva "aritmetika" pisanja sazdana je od suptilnog stilskog majstorstva koje nikada ne zagušuje analitičnost, od lucidnih zapažanja, izražene socijalne osjetljivosti i panoramskog pregleda nad političkim i socijalnim kretanjima na prostoru koji se danas naziva regijom. "Marinkov cijeli život je novinarstvo", kazala je njegova supruga i novinarska suputnica Nevenka Valjak Čulić koja je preuzela nagradu u njegovo ime, a da je tome tako najbolje svjedoči to što Marinko nastavlja pisati i nakon formalnog umirovljenja 2021. godine.
U obrazloženju nagrade za Tamaru Opačić navodi se kako se razlozi za dodjelu ovog vrijednog priznanja struke za prošlu godinu najjasnije iščitavaju u njezinu tekstu "Tražili su da budem doušnik" o slučaju migranta Omera Mahdija i u seriji reportaža s Banije publiciranih u Novostima od travnja do prosinca 2021. "Tragom svjedočanstava Mahdija i njegove partnerice, prema kojima je službena odluka o dodjeli azila u Hrvatskoj 27-godišnjem Iračaninu iz jeseni 2018. godine naknadno poništena, prema svemu sudeći zbog toga što je odbio ponuđenu doušničku suradnju i potkazivanje drugih imigranata Sigurnosno-obavještajnoj agenciji, Tamara Opačić je temeljitim i detaljnim radom, uz poštivanje svih pravila i procedura novinarske struke, došla do niza saznanja koja potvrđuju njihovu stranu priče. (...) U svojevrsnoj pak reportažnoj kronici Banije nakon potresa prikazala je razinu neuspjeha obnove u potresu porušenih kuća i naselja. (...) Valja istaknuti i autoričin stil, a bez stila nema reportaže. Njezina često diskretna, nenametljiva, ali izbrušena rečenica dovoljna je da pokaže koliko su zapažanja precizna, ali i da omogući da u reportaži u prvom planu budu oni koji tu i trebaju biti – ljudi", dio je obrazloženja.
Dežulovićeva pak "samo naoko obična kolumna na portalu N1 o devastaciji jedne ljupke dalmatinske uvale dobila je neočekivanu ekstenziju u obliku pokreta masovnog građanskog otpora otimačini zajedničkog dobra od beskrupuloznog moćnika, koji ima potporu najviših državnih dužnosnika. Riječ je bila o tajkunu Stipi Latkoviću, koji u uvali Vruja pokraj Brela bespravno gradi turistički resort. O predsjedniku Republike Zoranu Milanoviću, koji je Latkovića kao financijera svoje kampanje prsimice branio. I o ljetnom Festivalu bespravne gradnje i devastacije prirode, koji je na noge protiv Latkovićeve samovolje digao cijelu Hrvatsku". Zbog komentara pod naslovom "Jebo vas Vukovar" objavljenog koji mjesec kasnije, kako piše u obrazloženju nagrade, "odmah su se na noge digle braniteljske udruge, vladajući i desni oporbeni političari – a među njima i dobar dio onih koji te 1991. Vukovar, za razliku od Dežulovića, nisu ni vidjeli..."
Nagradu "Nikša Antonini" za novinsku fotografiju dobio je fotoreporter Pixsella Igor Šoban, nagrada "Marija Jurić Zagorka" za radijsko novinarstvo pripala je redakciji emisije "Katedra za plastičnu kirurgiju" Yammat.fm-a, "Mariju Jurić Zagorku" za televizijsko novinarstvo ravnopravno dijele novinarke Nove TV Karmen Šore i HRT-a Ana Malbaša, nagrada za snimateljski prilog na televiziji "Žarko Kaić" pripala je Igoru Altarcu, a "Marija Jurić Zagorka" za internetsko novinarstvo novinaru portala Index Vladimiru Matijaniću koji je prvi otkrio i ekskluzivno objavio niz argumentiranih sumnji u plagijat dijelova doktorata HDZ-ova Vice Mihanovića. Nagradu "Jasna Babić" za istraživačko novinarstvo dobio je Andrej Dimitrijević, koji je serijom tekstova na Telegramu razotkrio propuste hrvatskih istražitelja u vezi namještanja natječaja u ministarstvu koje je vodila Gabrijela Žalac.
Dan nakon dodjele nagrada u Saboru je, u raspravi o izvještajima o provedbi Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, opet kritizirano financiranje Novosti iz državnog proračuna. Marijan Pavliček iz Hrvatski suverenista ocijenio je da je ono neprihvatljivo, a Mostov Miro Bulj prisnažio da tjednik koji govori da je Hrvatska "propali politički projekt" ne bi trebalo financirati iz proračuna. Pretpostavljamo da nagrade novinarkama i novinarima Novosti neće promijeniti stav ovih zastupnika, ali nama su zalog da se nastavimo baviti novinarstvom koje će, u ime javnog interesa, uvijek biti na strani slabijih.
