U političkom životu Hrvatske, kojim posljednja tri desetljeća dominiraju tradicionalističke stranke ogrezle u klijentelizam, zeleno-lijeva koalicija postigla je čudo. Ni godinu nakon parlamentarnih izbora na kojima je osvojila sedam mandata, ta se opcija, predvođena platformom Možemo, po popularnosti prometnula u treću snagu u zemlji i potom već u prvom krugu lokalnih izbora de facto zavladala Zagrebom. Pored glavnog grada, gdje se njihov kandidat Tomislav Tomašević s uvjerljivom prednošću natječe za gradonačelnika u drugom krugu, dobre rezultate ostvarili su i u ostalim sredinama. U Pazinu se tako za gradonačelničku poziciju bori njihova Suzana Jašić, a u još devet gradova i četiri županije, odnosno svuda gdje su istaknuli kandidacijske liste, ušli su u vijeća i skupštine.
U suvremeno vrijeme su oni s aktivističkim stažem u prednosti pred klasičnim političarima. Nama interes stranke ne može biti važniji od ljudi s kojima živimo – govori Suzana Jašić iz platforme Možemo
Uz aktivan opozicijski rad, kojim su se istaknuli u Saboru i prethodnom sazivu zagrebačke Skupštine, stranke okupljene oko Možemo svoj uspjeh temelje na zalaganju za participativno i transparentno upravljanje lokalnim sredinama. Taj je model, pokazalo se, privukao značajan broj nezadovoljnih građana Zagreba, kojima su pokojni gradonačelnik Milan Bandić i njegova klika u amanet ostavili enormne dugove, štete od potresa i nefunkcionalni komunalni sustav. Želju za promjenama na prošlotjednim izborima iskazali su i građani Splita, koji su se priklonili liberalnom Ivici Puljku i njegovom Centru, kao i oni u pojedinim mjestima Zadarske te na razini Šibensko-kninske županije, gdje se protiv HDZ-ovih kandidata u drugom krugu natječu mahom nezavisne centrističke liste ili pak ujedinjene stranke opozicije. No hoće li se ti rezultati odraziti na nacionalnu razinu, prije svega njen lijevo-liberalni spektar kojim još uvijek dominira SDP, naposljetku će, ističe u razgovoru za Novosti politolog Berto Šalaj, ovisiti o nadolazećem trogodišnjem razdoblju. U tom kontekstu najveća očekivanja postoje upravo od platforme Možemo.
- Prošlotjedni lokalni izbori značajni su jer je na njima politička opcija koja je ljevija od SDP-a prvi put dobila priliku upravljati jednim gradom. Sve dosadašnje opcije koje su sa SDP-om konkurirale za birače, a sjetimo se Hrvatskih laburista, ORaH-a, pa čak i Živog zida, nikada nisu došle na vlast u tako velikoj sredini. U tom smislu će naredno razdoblje biti ključno za politički spektar od centra prema ljevici, pri čemu će Zagreb biti test za Možemo i Tomaševića. Ako pokažu da su sposobni upravljati gradom koji je u velikim problemima i promijeniti dosadašnju političku paradigmu, njihova snaga će se dalje širiti Hrvatskom - kaže Šalaj i dodaje da će se Možemo u tom slučaju prometnuti u lidera opozicije, a SDP potonuti još dublje.
Berto Šalaj (Foto: Sandra Šimunović/PIXSELL)
Nepovoljne pozicije u koju se doveo SDP svjestan je i njegov lider Peđa Grbin, koji se u izbornoj noći, ponukan lošim rezultatima u pojedinim sredinama, založio za daljnju transformaciju partije. "Nećemo zabijati glavu pijesak. Shvatili smo poruku, moramo se mijenjati nabolje", poručio je Grbin.
- SDP je već dugo u krizi. Nije ona započela s Peđom Grbinom, ni čak s Davorom Bernardićem, nego prije svega sa Zoranom Milanovićem koji je, dok je bio premijer, potpuno zapustio stranku u organizacijskom, kadrovskom i ideološkom smislu. Zato danas vodeći ljudi SDP-a i govore da stranci treba obnova. Međutim, sad su došli u fazu u kojoj oni sami više ne odlučuju hoće li ostati stožerna stranka ljevice. Prije svega, ponavljam, ovise o tome koliko će kvalitetno Možemo upravljati glavnim gradom - govori Šalaj.
Prvi popravni SDP očekuje na razini Zagreba, gdje je, kako su to najavile obje strane, najizglednija njihova postizborna suradnja sa zeleno-lijevom koalicijom. To je u razgovoru za Novosti potvrdila Sandra Benčić, saborska zastupnica i koordinatorica platforme Možemo, koja ističe da je SDP, kao jedina stranka od centra nalijevo koja je ušla u Skupštinu, a da ranije nije podržavala Bandića, logična opcija za sastavljanje čvrste većine. S pregovorima će sačekati do završetka drugog kruga izbora za gradonačelnika u kojem se njihov Tomislav Tomašević, s ogromnom prednošću iz prvog kruga, natječe s Miroslavom Škorom. Dotad ih očekuje završetak kampanje koju je Škorin Domovinski pokret nastavio temeljiti na manipulacijama prožetima desničarskim teorijama zavjere.
Sandra Benčić (Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL)
- Građani su ih već prozreli, pa sve ukazuje na to da će se prljavom kampanjom samo još dublje ukopati. Njima savršeno odgovara ideološka polarizacija, i to ne ona normalna, očekivana, nego isključivo temeljena na zazivanju ustaša i partizana, jer drugog političkog sadržaja nemaju. Tome sam svjedočila u Saboru, gdje Škoro ni na koju drugu temu nije ništa rekao, ili pak u zagrebačkog Skupštini, gdje se Zlatko Hasanbegović isključivo bavio pitanjem imenovanja ulica i trgova. To je njihov modus operandi i jedini politički okvir - govori Benčić i dodaje da će zeleno-lijeva koalicija u prvim danima nakon formiranja vlasti u Zagrebu paralelno raditi na dva kolosijeka – rekonstrukciji gradske uprave te obnovi grada i povećanju kapaciteta pedagoških ustanova.
Pred njima je i nastavak izgradnje lokalnih organizacija, koje zasad isključivo postoje u urbanim krajevima. Sada kada će njihovi predstavnici prvi put biti reprezentirani u većem broju gradskih vijeća, ističe Benčić, u svojim sredinama bit će u prilici napraviti ono što je koalicija već napravila na zagrebačkoj razini.
- Samim time imaju više prostora i kapaciteta da budu vidljiviji i da šire svoje djelovanje. To je put kojim idemo, s tim da i dalje želimo imati moment organskog rasta, odnosno da ljudi koji dijele naše vrijednosti i koji su aktivni u svojoj zajednici budu inicijatori lokalnih grupa - govori koordinatorica Možemo.
Biti svoj u Zadru znači onemogućiti HDZ-u, koji je doživio izborni debakl, da zahvaljujući trgovačkim vještinama uzurpira vlast – ističe Marko Vučetić, kandidat za zadarskog gradonačelnika
Kao pozitivan primjer ističe sredine u kojima su kandidati njihove platforme ili pak politički partneri činili opoziciju u prošlom sazivu gradskih vijeća. Pored Zagreba, to su Pazin, u čijem vijeću su s 32,9 posto glasova sada postali drugi po snazi, i Dubrovnik, gdje su sličan rezultat ostvarili u koaliciji s lokalnom strankom Srđ je Grad. Ovaj put uspjeli su ući i u Skupštinu Dubrovačko-neretvanske županije. Velike nade ulagali su u Rijeku, u čijem je gradskom vijeću koalicija Možemo i Nove ljevice naposljetku ostvarila dva mandata. Zbog toga se postavlja pitanje je li im u tom slučaju naštetilo razvrgavanje suradnje s Radničkom frontom, koja je na prošlotjednim izborima prešla prag samo u općini Erdut.
- Rezultat nije toga vrijedan. Ta priča je gotova, mi smo procijenili da je naša suradnja toliko loša da njome zapravo štetimo jedni drugima. Ona je crpila jako puno energije bez koje ne bismo mogli ostvariti ovakav uspjeh, a kamoli veći. Pokazali smo da u Rijeci imamo lokalnu grupu koja je dovoljno prepoznata u svojoj zajednici i koja će nastaviti jačati svoju poziciju. Nije nam poanta da imamo zvijezdu koja će, recimo, odmah postati gradonačelnik, a da prethodno uopće nije participirala u političkom životu svoje sredine - objašnjava Benčić i dodaje kako to najbolje dokazuje Suzana Jašić.
Ta kandidatkinja platforme Možemo u drugom krugu izbora za gradonačelnicu Pazina natječe se s IDS-ovim Renatom Krulčićem. Iako njezin suparnik u finalnu utakmicu ulazi s 12 posto prednosti, Jašić smatra da ima dobre šanse za pobjedu. Kako kaže, na njen dobar rezultat utjecalo je nekoliko faktora. To je na prvom mjestu činjenica da je u proteklom sazivu pazinskog vijeća bila najaktivnija vijećnica, koja je uspjela stopirati nekoliko štetnih projekata: megalomanski sustav prikupljanja mješovitog otpada, sječu stabala na gradskom šetalištu bez prethodnog mišljenja struke i izgradnju trgovačkog centra u zoni u kojoj kronično nedostaje stambenog prostora.
Suzana Jašić (Foto: Možemo)
- Usto, kontinuirano sam komunicirala s javnošću i bila dostupna. Iako smo daleko financijski slabiji od IDS-a, zbog čega nismo mogli doseći njihovu kampanju, velik dio građana je svejedno prepoznao naš odgovorni rad i želju za dokidanjem stagnacije. Na ruku nam je išla i loša IDS-ova politika koja je posljednjih desetljeća vladala Pazinom. Naime, velikom dijelu građana je dosta i očekuju promjene u upravljanju gradom - objašnjava Suzana Jašić, inače bivša voditeljica udruge Gong.
Iako im aktivistički staž njihovi politički oponenti uporno ističu kao manu, takva vrsta angažmana im je, kaže Jašić, zapravo osigurala dobre rezultate.
- Aktivisti su u suvremeno vrijeme u prednosti pred klasičnim političarima. Nama nisu važne materijalne vrijednosti, statusni simboli, jer u suprotnom nikad ne bismo djelovali kroz udruge civilnog društva. Interes stranke nam ne može biti važniji od ljudi s kojima živimo. I to je ključ našeg uspjeha - govori Suzana Jašić.
Do političkih promjena došlo je u i Dalmaciji, gdje su dugogodišnji vladari pojedinih općina iz redova HDZ-a izgubili od nezavisnih kandidata već u prvom izbornom krugu. HDZ-ove kadrove borba za drugi krug očekuje u Splitu, gdje se bore protiv spomenutog Puljka, u Solinu, gdje se za gradonačelničko mjesto natječu s Vedranom Duvnjakom s Nezavisne liste mladih, i na razni Šibensko-kninske županije, gdje se u ulozi izazivača pojavio Marko Jelić, bivši nezavisni gradonačelnik Knina. Oči javnosti uprte su i u Zadar, koji inače slovi za utvrdu HDZ-a, gdje se na razini županije nezavisni Ivica Žuvela natječe s Božidarom Longinom, a na razini grada Marko Vučetić, bivši saborski zastupnik koji je oko sebe okupio pet oporbenih stranaka, s Brankom Dukićem. Sve to, kaže nam Vučetić, jasan je znak da se u gotovo čitavoj Dalmaciji budi otpor prema HDZ-ovoj kontroli političkih procesa i javnog života.
- Riječ je i o dalmatinskoj reakciji na zbivanja u metropoli u kojoj se, zbog opterećenosti korupcijom, očekivala promjena. Međutim, u Zadru je specifična situacija, jer za razliku od drugih sredina nikad nije imao predah od HDZ-a ni iskustvo demokratskih procesa. Ta stranka uspostavila je kontrolu nad kompletnim javnim životom grada i tako ga pretvorila u svoju utvrdu. Čak smo došli u takvo stanje odsustva autorefleksije da smo to počeli promatrati kao našu komparativnu prednost. Bilo mi je jasno da se nešto tako patološko mora urušiti - govori Vučetić i dodaje da HDZ treba promatrati kao stranku koja nije u stanju promišljati suvremene politike ni uspostaviti unutarstranački demokratski mehanizam.
Marko Vučetić (Foto: Marko Dimić/PIXSELL)
- Sve je to dio zaostalog militarističkog poimanja stranačkih struktura koje su organizirane na principu pseudovojnih organizacija. Zbog toga je u manjim sredinama, kao što su Jasenice ili Škabrnja, uspjeh bilo moguće ostvariti putem nezavisnih lista. U Zadru takvo nešto nije slučaj nego je, upravo zbog ogromne HDZ-ove kontrole, trebalo okupiti sve fragmente zdravog političkog života - dodaje on.
Mnoge je iznenadio uspjeh liste Ričarda, odnosno Enija Meštrovića, bez čijih će sedam mandata u zadarskom vijeću biti nemoguće formirati većinu. Sa svojim KUD-om Bleke i konji, Meštrović se u Zadru proslavio performansima koji su pojedinim slučajevima sadržavali komponente homofobije i konzervativizma. Iako se na izborima natjecao i ranije, Meštrović je uspjeh ostvario tek kada je kroz Ričarda utjelovio stereotipni prikaz stanovnika zadarskog zaleđa, lakog na pečenje i novac, koji bi, valjda, trebao predstavljati tipičnog HDZ-ovca s početka 1990-ih. Marko Vučetić smatra da je upravo Meštrović potaknuo autodestruktivni element unutar HDZ-ovog biračkog tijela. Budući da ga doživljava kao pripadnika antihadezeovskog pokreta, Vučetić ga, tvrdi, nije ni pitao za podršku u drugom krugu.
- Od Meštrovića očekujem da bude ono što je već najavio, a to je da bude svoj. Biti svoj u Zadru sad znači onemogućiti HDZ-u, koji je doživio izborni debakl, da zahvaljujući trgovačkim vještinama uspostavi, odnosno uzurpira vlast. Ako se prikloni HDZ-u, Meštrović će biti treći Zadranin koji je izdao svoje birače. Naime, početkom 2000-ih to su učinili tada nezavisni Renata Peroš i Dražen Grgurović. Mislim da bi takvo što čak i za Nietzschea, kao ljubitelja vječitog vraćanja istoga, bilo previše - kaže Vučetić, koji smatra da će rezultati lokalnih izbora, pogotovo ako Tomašević u Zagrebu započne s demontažom Bandićevog i HDZ-ovog modela vladanja, dovesti do demokratizacije čitave zemlje, a moguću i do prijevremenih parlamentarnih izbora.
Sandra Benčić drži pak da bi njihovi uspjesi u lokalnim sredinama mogli dovesti do daljnjeg jačanja zeleno-lijeve opcije orijentirane na razvojne politike, do početka kraja korupcijske hobotnice i, posljedično, rušenja primata HDZ-a. No Berto Šalaj smatra da je prije svega nužno osnaživanje SDP-a. U suprotnom, kaže taj profesor sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti, na narednim parlamentarnim izborima pobjedu ne može ostvariti ni zeleno-lijeva koalicija jer je, iz današnje perspektive, gotovo nemoguće očekivati da bi na nacionalnoj razini mogla samostalno ostvariti rezultat kakav je postigla u Zagrebu.
- Postojeći odaziv, koji se na posljednjim parlamentarnim izborima kretao oko 47 posto, pokazuje da HDZ u kombinaciji s Domovinskim pokretom i Mostom ima prednost u odnosu na ljevicu. Dakle, pred ljevicom, odnosno lijevo-liberalnim centrom je velik zadatak. Najprije se do kraja moraju isprofilirati, a onda i dodatno mobilizirati građane - zaključuje Šalaj.
