Zgrada današnjeg Pučkog otvorenog učilišta Zagreb, nešto starijim generacijama poznatija i kao Moša, sagrađena je 1961. u tadašnjoj Ulici proleterskih brigada (današnjoj Vukovarskoj). Njezina primarna namjena bila je edukativne prirode, a površina od 15.000 kvadratnih metara bila je sasvim dovoljna da obuhvati i druge djelatnosti, pri čemu su one kulturno-umjetničke imale prednost. Premda je ta svrha i dalje upisana u nju, s vremenom se u praksi udaljavala od socijalističke vizije tog objekta kao katalizatora preobrazbe i modernizacije društva.
U više od 60 godina postojanja ta se institucija idejno, infrastrukturno i fizički transformirala – edukacijski programi su privatizirani i naplaćuju se, prostori komercijalizirani i programski okrenuti tržišnoj isplativosti, a zgrada koja predstavlja vrhunac domaće modernističke arhitekture (te se od 2003. nalazi i u registru zaštićenih kulturnih dobara) u derutnom je stanju. Sudbina ovog, i njemu sličnih multifunkcionalnih centara bivše države, promišlja se u dokumentarnoj TV-seriji "Betonski spavači" u epizodi "Uređaji emancipacije". Premda se jasno naglašava kako su izgubili transformativnu moć sugeriranu naslovnom sintagmom, zaključne riječi epizode pozitivnijeg su tona – u ovim kućama i dalje tinja energija progresivne i vitalne kulture te su one ionako "projektirane za vrijeme koje još nije došlo".
Ne bi li nekadašnja zgrada Moše ostala tek simbolom velikih ambicija, nužne su promjene, pa su u smjeru "boljeg sutra" pokretane razne inicijative. Jedna od njih je program "Radničko", koji poziva umjetnike/ce da svojim intervencijama u prostor ponovno promišljaju društvenu ulogu ovog objekta i metodologiju kojom se ona ostvaruje. Osim principijelnog, neizostavna je i važnost Mošinog fizičkog očuvanja, na što su još 2011. upozoravale arhitektice Zrinka Paladino i Ivana Haničar Buljan u članku "Od Moše do Boogalooa". Kako navode, tu svijest ponajprije je potrebno podići kod korisnika same zgrade, s obzirom na to da su desetljeća manjkavog održavanja, nepravilnog korištenja i nepropisnog interveniranja u prostor i dovela do današnjeg stanja. Uz detaljno nabrajanje raznih reperkusija takvih praksi, autorice predlažu i sustav mjera zaštite namijenjen ispravnijem tretiranju tog objekta.
Predsjednik Upravnog vijeća POU-a Goran Sergej Pristaš navodi kako je zgrada godinama tretirana kao "krava muzara", a njezina primarna misija tretirana je kao nužno zlo, čemu je uvelike doprinijela prethodna gradska administracija
S namjerom promjene praksi vezanih za zakup prostora, 15. prosinca 2023. POU je raspisao javni natječaj za poslovni prostor površine veće od 2.000 kvadrata, sastavljen od koncertne dvorane, predvorja, terase i pomoćnih prostorija, u kojem se od 2016. nalazi klub Boogaloo. O nužnosti i važnosti raspisivanja spomenutog natječaja razgovarali smo s Goranom Sergejom Pristašem, predsjednikom Upravnog vijeća POU-a. On navodi kako je raspisivanje prije svega uvjetovano nalazima Državne revizije, koja je u dva navrata upozorila da način na koji su najmovi prostora dosad ugovarani nije u skladu s propisima, te dodaje da je Vijeće prije samog raspisivanja sagledalo sve zakonske propise i opcije koji bi im pomogli stabilizirati poslovanje ustanove POU-a, što i jest njegova zadaća. Usto napominje kako se ne smije zaboraviti da je navedeni poslovni prostor prije svega prostor POU-a; ne garaža, hangar ili napuštena nekretnina.
Riječ je o ustanovi koja je bila od iznimne kulturne i društvene važnosti, a koja je sada opustošena u svakom pogledu – prostorno je devastirana nekontroliranom upotrebom, vrednovanje rada njezinih zaposlenika svedeno je na nepodnošljivi minimum, a javna vidljivost njezina kulturnog programa gotovo je nepostojeća. Nadalje navodi kako je zgrada godinama tretirana kao "krava muzara" cijelom nizu unutarnjih i vanjskih interesenata, a njezina primarna misija – obrazovanje odraslih i kulturni programi – tretirana je kao nužno zlo. Dodaje da su tome uvelike doprinijeli tadašnji čelnici Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport koji su osobno sjedili u različitim upravnim tijelima i naplaćivali paušalne honorare, valjda, kako navodi, za zatvaranje očiju.
Znajući da je u planu Gradske uprave da za dvije godine započne prijeko potrebnu obnovu zgrade, Vijeće je odlučilo da tom klupskom prostoru ne mijenja funkciju. Budući da takve djelatnosti bez prodaje pića nema, odluka Grada da će se gradski prostori davati u zakup neprofitnim subjektima nije mogla biti temelj za rješavanje pitanja navedenog prostora, tj. komercijalni najam uz mogućnost (ne uvjet) udruživanja obrta i udruga pokazao se jedinom logičnom opcijom. Naime, riječ je o Odluci donesenoj 21. srpnja 2023. godine, koja je prouzrokovala veliku medijsku pompu nakon što je Anđelko Šipuš, jedan od dvojice vlasnika Boogalooa, u javnost izašao sa saopćenjem da već neko vrijeme predosjeća da se "nešto loše kuha i sprema" njegovom klubu koji je sad pred zatvaranjem. Premda su javnost i alternativna kulturna scena tada Boogaloou pružile značajnu podršku, na kraju se ispostavilo – kako Pristaš ističe, a kako je i očito iz samog natječaja – da ta odluka nije igrala nikakvu ulogu pri odabiru budućih "podstanara" POU-a.
U cilju zadržavanja klupske funkcije prostora propisani su i uvjeti programa, a u kojima stoji da ponuditelj mora osigurati 80 posto programa koji žanrovski obuhvaća rock, elektroniku i jazz, dok 20 posto može ići na druge programe. Ono što je pritom ključno podcrtati, i što je istaknuto u 13. točki natječaja, jest da su to samo formalni uvjeti koje je nužno zadovoljiti, pri čemu se za komercijalni najam ne mogu propisati kriteriji kojima se taj program vrednuje (program dakle formalno može zadovoljiti ili ne zadovoljiti uvjete, ne može biti "dobar" ili "loš"). Zbog toga je presudan isključivo ponuđeni iznos najma – drugim riječima, financijski bolja ponuda bit će odbijena samo ako priloženi program nije formalno adekvatan, čime se ujedno htjela osigurati i korekcija dosadašnje cijene najma tog prostora.
Naime, Upravno vijeće nije bilo zadovoljno razlikom između ugovorenog i stvarno korištenog prostora, pa samim time ni iznosom koji je dosadašnji korisnik plaćao (otprilike 1.500 eura mjesečno, uz odvojenu cijenu za dnevni najam velike dvorane u iznosu od 200 eura). Pristaš napominje kako je ugovoreni prostor bio značajno manji od onog stvarno korištenog, pa je navedena činjenica ukalkulirana u novu cijenu koju su vlasnici Boogalooa plaćali tijekom posljednjih nekoliko mjeseci kada su sklapani ugovori o povremenom najmu za pojedina događanja. Pritom su im, napominje, izašli ususret i ostavili istu cijenu kvadrata za povremeni najam koja je bila određena prethodnih godina.
Početna cijena u novom natječaju korigirana je prema postojećim cjenicima najma prostora u POU-u na 4.867 eura mjesečno + PDV, a politika je jasna – tko da više, njegovo. Stigle su dvije prijave: dosadašnji zakupci u partnerstvu s Udrugom za promicanje glazbene i tehničke kulture Glazbena kuća, s ponudom od 7.007 eura + PDV, te Savez studenata Fakulteta elektrotehnike i računarstva i tvrtka ElektroStudent d.o.o., koji su s namjerom pronalaženja novog doma KSET-u, zatvorenom zbog obnove zgrade FER-a, poslali ponudu u iznosu od 16.069 eura + PDV. Dakle – KSET-ovo! Takav je ishod isprovocirao burne reakcije, sumnje i optužbe dijela javnosti i nekadašnjih zakupaca, ponajprije usmjerene na legitimnost KSET-ovih financija. Koliko su one opravdane, utvrdit će se žalbenim postupkom koji je za vrijeme pisanja ovog teksta još uvijek u tijeku.
Ono što tek treba vidjeti jest kako će se ekipa iz KSET-a, ako u njega uistinu i uđe, saživjeti s prostorom Moše. Riječ je o Klubu studenata elektrotehnike osnovanom 1969. godine, koji je stasao na mišićima tristotinjak studenata volontera koji ga vide svojim "drugim domom". Uz razne kulturno-umjetničke programe, orijentirani su i na razvijanje širokog spektra znanja i vještina kod mladih što provode kroz aktivnosti devet sekcija – biciklističku, disco, dramsku, fotografsku, glazbenu, planinarsku, računarsku, tehničku i videosekciju. Premda se KSET kroz godine afirmirao kao kultno okupljalište alternativne scene, progresivno u mnogim svojim nastojanjima, ostaje pitanje jesu li njihovi napori dovoljni da se odavno uspavani opseg kulturnog utjecaja Moše nanovo razigra.
Dodano, 1. veljače 2024.: KSET je nakon objave teksta javno obznanio da se povlači iz natječaja. U priopćenju između ostalog navode: "S ciljem stvaranja inkluzivne i sigurne atmosfere, donijeli smo tešku odluku kako bismo zaštitili članove, posjetitelje i ugled kluba. Bez obzira na otvoreni karakter natječaja, suočili smo se s optužbama koje su izazvale ozbiljnu zabrinutost za sigurnost, a koju nismo mogli isključiti kao faktor u procesu donošenja odluke.
Razočarani smo načinom istupanja konkurenata u medijskom prostoru i ne podržavamo načine na koji se komunicira, kao niti sredstva koja se pri komunikaciji koriste. Umjesto zdrave konkurencije dobili smo niz neosnovanih napada i tvrdnji usmjerenih ka degradiranju ugleda najstarijeg studentskog kluba na ovim prostorima. To ne doprinosi pozitivnom duhu kulturne zajednice koja bi trebala biti uzorna i poticati suradnju."
