Na ovim prostorima Milutin Milanković još uvijek nema mjesto koje bi kao svjetski priznat naučnik trebao imati, složili su se učesnici on-line tribine "Život, djelo i ostavština Milutina Milankovića", održane 15. decembra u okviru "Dana srpske kulture" koje organizira SKD "Prosvjeta". Na tribini su o Milankovićevom životu i djelu, kao i o njegovoj rodnoj kući u Dalju koja je prerasla u Kulturni naučni centar "Milutin Milanković", govorili direktor KNC-a Đorđe Nešić i Aleksandar Popović, ministar za nauku i vere u Vladi Srbije, koji je u prvoj deceniji ovog vijeka, po Nešićevim riječima, itekako zaslužan za obnovu kuće.
- Iako je uz Nikolu Teslu najznačajniji naučnik s područja današnje Hrvatske, nema ga u hrvatskim školskim programima – upozorio je Nešić, ističući da je po ocjeni NASA-e, zbog svojih klimatoloških teorija, jedan od 15 najznačajnijih naučnika koji se bavio planetom Zemljom.
Podsjetio je da je Milankovićeva rodna kuća u Dalju bila gotovo u potpunosti devastirana, s obzirom da je nitko nije koristio od 1941.
– Nijemci, zadruga i narodna milicija nisu se trudili da je poprave. Ozbiljan pokušaj bio je povodom stogodišnjice rođenja 1979. godine, kad su tadašnja Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti te Srpska akademija nauka i umetnosti, organizirali naučni skup i zaključili da bi se kuća obnovom trebala staviti u funkciju naučnog centra. Ništa se nije događalo do 2005., dok nije u septembru te godine održan skup kojem su prisustvovali brojni istaknuti naučni i politički predstavnici Srbije i Hrvatske te Srba iz Hrvatske. Tada postignut dogovor rezultirao je obnovom kuće, a onda i njenim opremanjem, čime je mogla preuzeti ulogu muzejskog i edukativnog prostora – kazao je Nešić.
Naglasio je da u Hrvatskoj, iako Ministarstvo kulture raspisuje konkurse, nema osmišljene kulturne politike.
- Smatra se da se sredstvima koje dodjeljuje Savjet za nacionalne manjine kulturna priča završava. Ali problem je što se tamo forsira folklor. Znatno je teže doći do sredstava za kapitalne kulturne ili naučne projekte, i to u društvu u kojem je informacija sve više, a znanja sve manje, a i površnog. Ohrabruje što u Dalj dolaze poštovaoci Milankovićevog dela iz celog sveta. Naš cilj je da budemo edukativni centar gde će se tumačiti Milankovićeve teorije, uz naglasak na mlade kojima trebamo prilagoditi načine edukacije. Osim toga, trebamo se povezati sa stručnim ljudima koji bi priču o Milankoviću i njegovoj ostavštini digli na viši nivo - rekao je Nešić, koji se osvrnuo na razloge zašto Milanković nije bio razglašen nakon 1945. godine.
- On je bio antikomunist koji, doduše, 1941. nije potpisao Apel srpskom narodu uperen protiv partizana, ali se pasivizirao kao i Andrić. Dodeljena mu je katedra, ali je njegov sin Vasilije kao karijerni diplomata degradiran i prebačen u zadrugu, pa je kasnije emigrirao, tako da Milankovićevi potomci danas žive u Australiji. Osim toga, njegova najznačajnija teorija o ledenim dobima bila je potvrđena tek nakon njegove smrti - rekao je Nešić.
Aleksandar Popović, koji je 2005. bio ministar u vladi Vojislava Koštunice, govorio je o provedenoj ideji obnove kuće.
- Poklopilo se da su se skupili ljudi svesni Milanovićevog značenja, ali i da se skup održao pre planiranja budžeta. Dogovorili smo se da vlade dve zemlje finansiraju projekt obnove pola – pola. Hrvatska za to nije odvojila sredstva, ali je Srbija predvidela dovoljno pa je kuća obnovljena, s tim da je Hrvatska finansirala uređenje i opremanje - rekao je Popović i ukazao na značajne uloge tadašnje konzulice Srbije u Vukovaru Bojane Ristić i Jove Vukovića koji je obavljao radove.
I Popović je bio kritičan prema školskim programima.
- Danas osnovci više znaju za Kristinu Mandarinu nego za Milankovića ili ono na čemu je radio Tesla za koga su barem čuli - rekao je i podsjetio da je Milanković bio autor više knjiga ne samo naučne prirode, te svjedok događaja koji je znao tadašnje ličnosti poput Nikole Pašića ili Svetozara Pribičevića, te koji je gladovao samo da ga ne bi mobilizirali.
Osvrnuo se na negativan stav jugoslavenskih vlasti, citirajući naučnika Pavla Savića koji je kazao da „Milanković može da predaje i da drži katedru, ali ne i da vaspitno deluje pred mladima“.
Upitao se koliko se pažnje posvećuje istaknutim Srbima iz Hrvatske. U zimu 2006. godine, nekoliko mjeseci prije obilježavanja 150-godišnjice Teslinog rođenja, Smiljan je izgledao jezivo, ali je ipak sređen.
- Srbi u Hrvatskoj treba da pričaju kako posvetiti pažnju istaknutim ličnostima. Vi treba da kažete koji potez treba da se povuče, a Srbija treba da pomogne - rekao je Popović.
Na kraju tribine Popović i Nešić složili su se da bi Dalj trebao biti kao Petnica u Srbiji, institucija koja se već 40-ak godina bavi razvojem naučne kulture, naučne pismenosti, obrazovanja i kulture kod mladih – učenika i studenata.
