Koliko je srpska zajednica prisutna na području grada Kutine?
Na području Kutine, od ukupno 22.760 stanovnika po popisu iz 2011., Srbi čine 1.490 mještana ili 6,55 posto. Oko 500 ih živi u samom gradu dok ostali žive u nekoliko prigradskih naselja i sela kao što su Mikleuška, Stupovača, ili Kutinica koja su većinski srpska ili u njima živi značajan broj Srba. U samom gradu vidljivost naše zajednice nije toliko prisutna. U gradu su tokom rata, a i kasnije na vlasti bile desne stranke i još uvijek se osjećaju neke tenzije. Nismo nekih velikih problema, ali nismo imali ni lagodan život. Što se tiče ljudi u selima, to su pretežno poljoprivrednici starijih godišta. Mladi bježe prema većim centrima i novim mogućnostima, a kako toga u Hrvatskoj nema, idu preko granice. Penzionera, bilo onih koji su taj status dobili prije rata, bilo onih koji su ga stekli nakon 90-tih, a u te spadam i sam, ima malo.
Kakva je situacija s vašim VSNM-om?
Vijeće je u Kutini postojalo, pa je rasformirano, a prijašnji je predsjednik umro. Zaključili smo da treba napraviti nešto novo i izabrali 15 članova. Pokušavamo nešto pokrenuti, suočavamo se s naslijeđenim problemima, a mnogo nam pomažu iz VSNM-a Sisačko-moslavačke županije, prije svega Nikola Arbutina koji nam je više puta dolazio. Osim toga, prijatelj sam s Darkom Karanovićem koji je na čelu vijeća susjedne Bjelovarsko-bilogorske županije, pa neformalno pomaže savjetima. Tu postoji i suradnja s gradskim vlastima. Gradonačelnik Andrija Rudić kvalitetno obavlja posao i razumije naše probleme. Nismo nezadovoljni, ali bi moglo biti bolje, pogotovo što smo tek u povojima i utjecaj nam je mali. Problem je i s financijama. Nekih 5.000 kuna leže u riznici Grada i moći ćemo ih dobiti za obilježavanje događaja antifašističke borbe. Nismo dobili ni sredstva za izbornu propagandu od prošle godine, a račun nam je bio blokiran jer Vijeće ranije nije plaćalo račun za telefon. Gradska uprava nam je dala prostoriju u zgradi bivšeg gradskog komiteta SKH koju koristimo, imamo i računalo, ali nemamo telefonske linije. Razlog je što nismo dogovorili da li i to treba platiti grad koji osigurava prostor i osnovne režije, ali se nadam dogovoru.
Ima li djece koja pohađaju neki vid nastave srpskog?
Nažalost ne, tokom 90-ih jedan moj kolega i ja imali smo inicijativu da osiguramo ono što je već tada bilo ostvarivo i što nam pripada po Ustavu, ali nažalost nismo uspjeli. Kod nas inače nema pododbora ‘Prosvjete’, ali ovaj prostor pokriva pododbor ‘Moslavina’ sa sjedištem u Garešnici u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, koji dobro radi i koji je među aktivnijima u zemlji. Među mladim članovima nema folkloraša iz naših sela, ali su pojedinci iz same Kutine i Kutinice u orkestru. Osim toga, ima nas dosta koji smo članovi, ali nismo u sekcijama. U selima postoje crkve i održava se služba, a kad su slave kao što je Petrovdan u Stupovači, Đurđevo u Kutinici ili Ilindan u Mikleuški, pa i u obližnjoj Bršljanici i Vukovju od kojih nas odvaja županijska granica, održavaju se i kramovi (sajmovi) na koje dođe veliki broj ljudi.
Vi ste jedan od učesnika SNV-ovog projekta o manjinskim vijećima. Kakvi su vaši dojmovi?
Projekt je dobro zamišljen i mislim da je dosta rečeno kako bi to trebalo funkcionirati. Na terenu je još uvijek nešto drugo, jer se prava ne koriste ili nam se ne dopušta da ih koristimo. Da se to prevlada, umnogome će pomoći naše zalaganje, ali i vještine u pisanju projekata kojima bi nas trebalo naučiti. Nedavno nas je naša koordinatorica Helena Dejanović izvijestila da je ministarstvo kulture Srbije raspisalo natječaj za programe Srba u dijaspori i okolnim zemljama. Međutim bilo je prekratko vrijeme da bismo s našim sadašnjim znanjem nešto pokušali aplicirati. Porijeklom sam s Banije koja je u dva zadnja rata jako nastradala, imam 60 godina i uključio sam se u rad vijeća jer me srce boli zbog situacije. Oni koji su mlađi imaju interes da preko projekata, jačanjem glasa i utjecaja vijeća, možemo zaposliti jednog ili dva čovjeka kako bi povećali zastupljenost u gradskim i županijskim organima uprave. Dakle, nas zanimaju projekti preko kojih možemo učiniti nešto za zajednicu koju predstavljamo.
