Kakva je situacija u Udbini nakon brisanja iz prebivališta nekih stanovnika srpske nacionalnosti?
Mislim da su se strasti pomalo smirile. Obavili smo razgovor s načelnikom policijske uprave koji nije bio ravnodušan i tvrdio je da sve radi po zakonu koji se primjenjuje prema Srbima i prema Hrvatima te da ništa nije drugačije od ostalih općina u Ličko-senjskoj županiji. Naravno, nije tajna da na našem području ima ljudi koji tu ne žive veći dio godine, kao i u svim drugim povratničkim sredinama, ali su bili brisani ljudi koji tu stvarno žive.
Kakvi su međunacionalni odnosi?
Odnosi se mogu ocijeniti kao vrlo zadovoljavajući - 98 posto ljudi s jedne i druge strane surađuje odlično. Tu je jedan doseljenik rodom iz Moslavine, koji je umirovljeni branitelj i on preko lokalnog portala nastoji te odnose poremetiti, zajedno s malom grupom ljudi, ali to je zanemarivo u odnosu na ukupan broj stanovnika. Dobri su odnosi SDSS-a i HDZ-a iako smo se do 2009. godine politički suočavali na svim izborima. Od te godine, ti odnosi su dosta poboljšani. HDZ ima načelnika, mi zamjenika, mi predsjednika Općinskog vijeća, a oni potpredsjednika. Dakle, o odnosima s HDZ-om ne mogu reći ni jednu lošu riječ. To je zasluga ljudi koji su rukovodili strankama jer je prije sadašnjeg načelnika Ivana Pešuta u HDZ-u bio glavni čovjek koji je naginjao udesno i s njim nije bila moguća suradnja: naravno, možda je i s naše strane bilo malo krivice. Uglavnom, sjeli smo kao ljudi i rekli ‘dosta je prepucavanja, ‘ajmo probati raditi zajedno’. To, je naša sredina i tu nema mjesta za podjele jer nas je malo jednih i drugih,
Kako ide s ostvarivanjem manjinskih prava?
Prava su dobrim dijelom ostvarena; svjesni smo da je to osjetljiva stvar i da to ide polako. Krenuli smo s dvojezičnim pločama na zgradi Općine. Jednom su bile razbijene, mi smo ih opet postavili i nitko ih ne dira. Na kulturnom centru su također postavljene ploče, a u proračunu je oko 35.000 kuna namijenjenih za VSNM Udbine, kao i do 25.000 kuna za pododbor ‘Prosvjete’. Najbitnija je ravnomjernost zapošljavanja u svim općinskim poduzećima i službama, od vodovoda do biblioteke i centra za pomoć starijim osobama. Svuda su Srbi zastupljeni ravnomjerno, negdje čak i više u odnosu na Hrvate. Ljudi obiju nacionalnosti rade u nekoliko privatnih firmi.
Kakvo je ekonomsko stanje u općini?
U odnosu na ostatak Like, pogotovo na povratnička područja kao što su Gračac, Donji Lapac ili Srb, situacija je dosta bolja. Djeluje par jakih poduzeća. Imamo 400 zaposlenih radnika, tako da je zaposleno svo radno sposobno stanovništvo, a uz to je razvijena i poljoprivreda. Dobili smo na korištenje 6.500 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta jer imamo dobre odnose s Agencijom za poljoprivredno zemljište. Stavili smo ga u funkciju, pa je mnogo OPG-ova ušlo u zakup. Proširili su stada, a neki su prošli na projektima evropskih mjera, tako da je poljoprivreda na našem području doživjela bum.
Ima li pored dobre ekonomske situacije iseljavanja?
Iseljavanja ipak ima; u zadnje dvije godine je odselilo desetak srpskih porodica, dok je kod većinskog naroda ta brojka puno veća, ali kako nemamo puno mlađih, pogađa nas odlazak svake familije.
Što je s onim pompozno najavljivanim svemirskim centrom?
Taj projekt miruje i ništa se ne dešava. Osnivač je u Švicarskoj jedva preživio pokušaj ubojstva, a voditelj za Hrvatsku Slobodan Bosanac je podnio ostavku. Mislim da neko vrijeme neće biti ništa od toga, pogotovo zbog naše usporene birokracije. Ali manimo se raketa, bavimo se krumpirom.
Kakav je u ovoj situaciji interes pripadnika srpske zajednice za učešće u aktivnostima?
Pododbor SKD Prosvjeta odlično radi, ali treba istini pogledati u oči: to su mahom stariji ljudi od preko 60 godina. Mlađi nemaju interesa za učešće, ni u javnim ni u manjinskim organizacijama. Ohrabruje što postoji nastava na srpskom jeziku koja se održava već desetak godina i pohađa je 95 posto djece u osnovnoj školi, dok ih na vjerunauku ide nešto manje.
