Što je novoga sa sisačkim pododborom Prosvjete: podsjetite naše čitatelje i na razvojni put tog ogranka SKD-a?
Ideja da se osnuje Prosvjetin pododbor u Sisku rođena je još 1994., ali kako je u ratno i poratno vrijeme bilo teško u ovom kraju oživotvoriti takve inicijative, pododbor kakav je danas formalno utemeljujemo 2010. U tih jedanaest i nešto godina bilo je stanki u djelovanju, a sve radi nekih problema i sitnijih neslaganja. No kad nam se pridružilo nekoliko mlađih članova, tadašnja predsjednica Milka Bosančić uspjela je dovesti pododbor do zavidne razine. Za predsjednika sam izabran nakon nje. 2018. samo sam nastavio što su moje prethodnice započele. Prije toga sam bio u petrinjskoj Prosvjeti. Inače, član sam SDSS-a i VSNM-a u Sisku. Za mog smo mandata od Grada dobili i opremili prostor koji prije nismo imali, pa sada imamo gdje vježbati. Ipak, žalosti me što ovdašnja koordinacija Prosvjetinih podobora, osnovana pod nazivom Banija, još nije profunkcionirala.
A s koliko se sekcija može podičiti pododbor u Sisku?
Ovdje imamo tri sekcije – likovnu, literarnu i folklornu. Posljednja se sastoji od ženske i muške pjevačke grupe i plesača. Svima je veliki problem nedostatak mlađih članova, no to nije samo ovdje poteškoća, tako je i u većini drugih Prosvjetinih pododbora, osim možda u onima na istoku Slavonije. Dodao bih i to da sam osobno prilično razočaran i ljut što se u većini pododbora naša kultura ne njeguje u dovoljnoj mjeri kroz izvorne pjesme i plesove, unatoč tome što bi nam to trebao biti osnovni zadatak. Trebamo njegovati naše običaje, pjesme i plesove kraja u kojem smo rođeni, znači ojkače, pjesme na bas i ostale s Banije i Korduna, iz Like, Dalmacije, istoka i zapada Slavonije, Baranje i Srijema. Umjesto njih, mnogi naši pododbori izvode vlaške igre, šumadijske plesove i ostala narodna djela iz Srbije, a mi svoju ovdašnju kulturu kao da zaboravljamo. Dakako, treba njegovati cjelokupnu srpsku kulturu, ali nam na prvom mjestu moraju biti tradicija i naslijeđe s prostora svakog pododbora. Nasuprot tome, mnogi Kordunaši, Ličani i Banijci sada pjesme svoga rodnoga kraja njeguju u Srbiji. Želim zapravo reći da mi na Baniji imamo samo dvije grupe koje mogu pjevati ojkače i da sam ja sa svojih 67 godina najmlađi u njima. Znamo i ne treba unedogled ponavljati što nam se dogodilo od 1990., ali treba priznati i svoje pogreške, koje mogu utjecati na zaborav naših pjesama, plesova i običaja. Nedavno sam s našom etnomuzikologinjom iz Zagreba Jovanom Lukić razgovarao o tome da neke pjesme snimimo i tako ostavimo za buduće generacije. Da ih snimimo i za televiziju, pa da naši ljudi širom svijeta čuju i vide pjesme i plesove naših krajeva, da ostanu zapisane i da se ne zaborave. U tom je smislu vrijedna bila i zamisao s petrinjskim festivalom ojkače, ali je sve to potres zaustavio.
Koliko je članova Prosvjete u Sisku i kako surađujete s HKUD-om Mošćenica?
I ja sam član Mošćenice, tog hrvatskog kulturno-umjetničkog društva. Surađujemo i zajedno nastupamo, a iako bi suradnja mogla biti i bolja i intenzivnija, već sada je za svaku pohvalu. Tu i tamo možda dođe do manjeg nesporazuma, no u 99,9 posto bude sve u najboljem redu na nastupima za kojih izvodimo i srpske i hrvatske pjesme ovoga kraja. S pjevačima Mošćenice osvojili smo u Valjevu, na tamošnjem natjecanju Zlatni opanak, prvo mjesto među 60 izvođača i to s izvornom ličkom pjesmom o medvjedu. Surađujemo i s drugim KUD-ovima, hrvatskima i srpskima. Planiramo tako pružiti pomoć jabukovačkom društvu Zvuci Banije, s kojim smo i do sada odlično surađivali ali koje nije djelovalo u sklopu našeg pododbora. Budući da više nemaju financijskih mogućnosti za samostalan rad, razgovaramo o tome da nam se pridruže, jer bi to bilo dobro za sve: mi bismo dobili nove članove, a oni bi riješili svoje novčane poteškoće.
U kolikoj mjeri poslijepotresno razdoblje i epidemija korone otežavaju radne uvjete članovima pododbora?
Ne žalimo se na uvjete, ali nas korona uništava. Zgrada u kojoj su gdje naše prostorije nije nimalo oštećena u potresu, za razliku od okolnih objekata. Bar smo u tome imali sreće.
