U ukrajinsko-ruskom ratu nema mira bez Amerikanaca, jedna je od poruka s tribine "Putin ante portas", održane u srijedu u prostorijama SPD-a "Privrednik" u Zagrebu na kojoj je, uz političkog analitičara Branimira Vidmarovića i ratnog veterana te administratora Facebook grupe "Ruski NATO rat" Damira Jašarevića, trebao učestvovati i politički analitičar Denis Avdagić. On je, međutim, odustao zbog najavljenog sudjelovanja Jašarevićeva, jer ovaj „navija“ za Rusiju.
- Ako si za Zapad, onda si politički analitičar, ako si za Ruse ili te tako označe, onda si propagandist - iskomentirao je Jašarević i ponudio svoje objašnjenje zašto je ono što se dešava na istoku Evrope rat Rusije i NATO-a.
- Razlog postojanja naše Facebook grupe, koju čitaju i u Srbiji, medijska je blokada. Iako građani imaju pravo znati sve informacije, nema dostupnih ruskih izvora. Ne zna se da je prilikom gađanja Antonovskog mosta stradala cijela TV ekipa, a da je autobomba u Melitopolju ispred zgrade lokalne TV ubila četiri novinara. Ukrajinski ministar obrane Oleksij Reznikov izjavio je da je Ukrajina de facto u NATO-u - kazao je Jašarević.
Govoreći o gubicima na obje strane, Jašarević je rekao da se ti podaci blokiraju, tako da je ono što se čuje propaganda ili suhoparno nabrajanje, kao što to radi ruski general Igor Konašenkov.
– Herson je bitan za pristup Krimu i opskrbu poluotoka vodom; nije napušten nego je ispražnjen od civila. Tamo je bazirana jedna padobranska divizija, a za obranu brine i
general Sergej Surovikin koji ima iskustvo iz Sirije - rekao je i naglasio da je rusko gađanje energetskih objekata rezultat napada na krimski most koji je Rusima vrlo značajan.
Na pitanje kakav će biti daljnji razvoj rata, ocijenio je da ovakvo stanje može trajati sedam godina, te istaknuo da do sada nije bilo primirja, osim razmjene zarobljenika.
Podsjetio je i na razmirice unutar Europske unije. Primjerice, Poljska želi biti vojno snažna država. Od Njemačke traži odštetu od 1,3 bilijuna eura za razaranje i gubitke u Drugom svjetskom ratu, ali se postavlja pitanje bi li onda trebala vratiti Njemačkoj područja koja je zauzela nakon 1945. godine.
Što se tiče skorih izbora u SAD-u, pitanje je bi li republikanci - ako pobijede na skorim izborima - smanjili pomoć i distancirali se od Ukrajine ili zadržali postojeće stanje uz inzistiranje na financijskoj disciplini i transparentnosti korištenja pomoći.
Zapad nastoji ekonomski poraziti Rusiju, kao što je to bilo 90-ih. Tvrdi se da je Rusija izolirana u svijetu, a zapravo su na jednoj strani EU, SAD, Japan i Australija, dok su uz Rusiju u većoj ili manjoj mjeri Indija, Kina, Iran, Saudijska Arabija, pa i Afrika, smatra Jašarević.
Uvredljiva je teza da polemike i drugačiji stavovi mogu otežati pobjedu Ukrajine, smatra Branimir Vidmarović koji ukazuje na "binarno grupiranje", odnosno podjele svojstvene djeci. - Na fakultetu se uči kritičko razmišljanje, ali se opet vraćamo na crno-bijele podjele. Postoji slijed uzroka i posljedica. Do 2022. postojala je mogućnost diplomatskog rješenja problema, ali su se strane odlučile za rat. Iz sadašnjeg aspekta, sporazum Minsk 2 izgleda obećavajuće, ali za njega više nema šanse, iako je njima mogla biti očuvana teritorijalna cjelovitost Ukrajine uz veliku autonomiju nekih regija. Imamo oprečnu i šizofrenu pozicija; tvrdi se da Rusija gubi rat, ali i da je Europa iduća, ako se Rusija ne zaustavi. Ovo je odvratno razdoblje u kojem dvije velesile Rusija i SAD imaju ogromne ambicije, ali ne znaju kako ih ostvariti - rekao je Vidmarović.
Govoreći o poziciji Srbije, rekao je da je Aleksandar Vučić proamerički i proeuropski igrač koji nastoji pridobiti mlade i obrazovane, ali i starije glasače koji su okrenuti Rusiji.
- Od početka napada, manevarski prostor mu je sužen jer je, iako je imao dobar politički njuh, previše potencirao Putina. EU želi vidjeti Srbiju i zapadni Balkan u Uniji i u NATO-u. Međutim, Europa je zbog brzoplete politike i strahova svoj ekonomski suverenitet stavila u ruke SAD-u koji kao najvećeg suparnika vidi Kinu, a tek onda Rusiju. Kina je, sa svoje strane, Tajvan direktno proglasila neotuđivim dijelom svog teritorija - naglasio je Vidamrović.
Na pitanje Novosti razmatra li se mogućnost raspada Rusije, Vidmarović je rekao da za to nema šanse, osim eventualno u Čečeniji i Dagestanu. Burjatija o kojoj se također piše, ne bi se imala na koga osloniti.
Ocijenio je i da je nedavni summit Krimske platforme bio koristan za Ukrajinu ne samo zbog ideje da parlamenti stvore širu platformu odlučivanja, nego i zbog vraćanja Krima u fokus jer je od 2014. nestao iz diskursa.
Na temu summita Jašarević je rekao da je to politička satisfakcija za premijera Plenkovića, ali da je o summitu samo na jednom ruskom portalu bilo tek pola rečenice.
- Više su popratili Milanovićeve izjave - rekao je i dodao da su i srpski mediji "preskočili" summit.
Moderator Saša Kosanović izrazio je žaljenje što ima onih koji ne žele za stol s onima koji drugačije misle, kao i da u Europi, sudeći po protestima, oko 20 do 30 posto ljudi rat razumije kao sukob Rusije i NATO-a.
