S Marijanom Puljak, lokalnom političarkom u usponu, igrom slučaja našli smo se ispred kontroverznog spomenika IX. bojni HOS-a, jednoj od nelagoda nastalih za posljednje vlasti, za koju je i ona digla ruku, premda je tijekom samog mandata prošlog gradonačelnika Splita uglavnom igrala uvjerenu opoziciju. U tom periodu nezavisnu listu koju je predvodila obilježilo je principijelno ukazivanje na niz komunalnih problema i nefunkcioniranje gradske uprave te njezinu netransparentnost, ali i javnosti nikad objašnjen odlazak dviju vijećnica, Daše Dragnić i Danire Matošić, s liste koju je predvodila, a od kojih je ova posljednja, usput budi rečeno, ove godine na listi Nove ljevice i Radničke fronte. U razgovoru za ‘Novosti’ Marijana Puljak osvrnula se na protekli mandat i planove za buduće četiri godine.

Koja su dva najveća problema u Splitu i kako ćete ih riješiti?

Teško je izdvojiti. Ako ćemo o konkretnim projektima, onda je to ono što vjerojatno svi govore – Karepovac i gospodarenje otpadom. Tu nas stišću i rokovi Europske unije. Nije stvar samo u sanaciji, već i u gospodarenju, odnosno razdvajanju na kućnom pragu. Tu nismo ništa napravili posljednjih deset godina. U gradu se radio Plan gospodarenja otpadom, ali niti jedan njegov cilj nije ispunjen. Dakle potrebno je razdvajanje otpada i edukacija ljudi već od vrtića pa do umirovljenika da se do 2020. godine približimo cilju od 50 posto odvajanja otpada. Uz to, grad smo s najgorom iskorištenosti europskih fondova. Nismo ništa na tom planu napravili. Mogli smo toliko infrastrukturnih stvari riješiti. Mi smo to niz puta predstavljali na Gradskom vijeću, ali ignoriralo nas se s odgovorom da je to teško raditi. Mogli smo Prometove autobuse obnoviti s nula kuna, sad nam predstoji taj famozni projekt Istočne obale. I tu se može povući neki novac iz fondova.

Za razvojni GUP

Kako je moguće da grad ne povlači novac iz EU fondova? Koliko je ljudi zaposleno na tom zadatku?

Četvero ljudi je zaposleno u uredu koji se bavi EU fondovima, a njih još tridesetak je prošlo obuku za pripremu dokumentacije i povlačenje sredstava iz tih fondova. Međutim, kako su je prošli, tako je nisu upotrijebili.

U čemu je onda problem? Mislite da ti ljudi ne znaju raditi ili je nešto drugo posrijedi?

Rekla bih da je problem u nedostatku političke volje, ali i u inertnosti i nezainteresiranosti dosadašnje administracije. Bavili su se više sami sobom i zapošljavanjem stranačkih kolega nego promišljanjem budućnosti Splita i pronalaženjem projekata, koji bi se mogli prijaviti na EU fondove. Dom omladine, koncertne dvorane i sve što Splitu treba moglo se pokriti iz sredstava. Nešto sitno se povuklo za asistente djeci u osnovnoj školi. Moglo se i za asistente u vrtićima. No samo da naglasim još jedan problem. Ono što hitno treba na prvoj sjednici Gradskog vijeća jesu izmjene Generalnog urbanističkog plana. Treba cijeli projekt zaustaviti. S petsto rupa bušimo jedan dokument koji je nastao na podlogama iz sedamdesetih godina. I kad je 2006. zadnji put donesen GUP, on se nije temeljio na novim konzervatorskim podlogama i analizama, već na starim podacima. To ni tada nije bio razvojni GUP. Novi GUP treba temeljiti na Strategiji razvoja grada, gdje ćemo odlučiti hoćemo li biti u turizmu ili se želimo baviti nekim drugim gospodarskim granama pa onda s tim uskladiti prostorne planove. To su krupne stvari, a od onih sitnijih koje život znače našim građanima, od rješavanja prometa, parkinga do nekih ulica koje stoje zakočene jer nisu bile prioriteti – Manđerove, Bračke… – gradom imamo posijane točkice koje ne daju da grad prodiše.

Nećete kao Kerum napraviti tunel ispod mora?

Ne, mi ćemo napraviti stanicu za Mars. Kad smo kod tunela, imamo tunel ispod grada koji je probijen, ali se ne koristi. To je tunel za željeznicu. Postoji stanica ispod grada koja se ne koristi.

Teško mi je reći je li Split desničarski grad. Ne bih ga, nekako, tako okarakterizirala. I od državne vlasti, koja podržava te nekakve netolerantne ispade, imate dojam da je cijeli grad, cijela država krenula u tom smjeru. No ja kažem da je tome tako jer drugi ljudi to dopuštaju

Šalu na stranu, vidite Split kao ‘IT centar svita’, pri čemu nade polažete u splitsko Sveučilište i njegove studente. No koliko je to realno ako imamo na umu da to Sveučilište ne postiže neke značajne rezultate, premreženo je raznoraznim interesima i nepotizmom, a još uvijek nema ni vlastite prostore već ih iznajmljuje od Crkve?

Splitsko sveučilište, kao i sva druga u zemlji, odražava stanje u društvu. No dovoljno je spomenuti DUMP Days, manifestaciju dalmatinske Udruge mladih programera s koje sam se upravo vratila, i vidjeti tu energiju. To je isto kao i sa splitskim turizmom. Ljudi nisu znali čime bi se bavili, velike industrije su propale, upitali su se što možemo raditi, odlučili da će urediti svoju sobicu i iznajmljivati je. I malo pomalo, apartman po apartman, grad se turistički probudio. Tako je i kad vidite ovu energiju mladih studenata. I sad postoji jaka IT scena koja je potekla s ovog Sveučilišta, postoji Shift konferencija koja je vrlo jaka. Split ima idealnu poziciju, dobro je ovdje živjeti i raditi, a cijelom svijetu prodavati svoj proizvod. To su kreativne industrije.

No dok ne razvijemo kreativne industrije, razvoj grada počiva na turizmu. Kakav je vaš plan u vezi razvoja te grane?

Treba ga razvući na cijelu godinu, tj. organizirati događanja koja će turiste privući tijekom cijele godine, a ne da su ovdje samo od 15. srpnja do 15. kolovoza, tih mjesec dana kad je sve napučeno i kad se ne može sresti nikoga od domaćih ljudi. Turizam je važna gospodarska grana. I dobro je da je probudila Split. No ne iskorištavamo dovoljno neke stvari. Kažemo da smo najsportskiji grad na svitu. Trebali bismo organizirati i neka sportska događanja, do onih kulturnih kao što su festivali. Imamo famoznih primjera kao što je Mediteran film festival i neki drugi. Takve stvari bi trebalo poticati tijekom cijele godine. Nedostaje nam i kapaciteta za kongresni turizam. Ovo što danas imamo je turizam fast fooda. Centar grada nam se pretvorio u restoran, a ljudi bježe. Trebali bismo učiti na nekim drugim gradovima koji su to već prošli, kao što su Venecija i Barcelona.

Želimo da Split postane mjesto ugodnog življenja, prije svega za svoje građane. Da oni imaju cjelovit zaokruženi životni ciklus, od vrtića do umirovljeničkog doba, dobre vrtiće i škole, da svi ostvare neke svoje ambicije i želje, da se ne boje izgubiti radno mjesto jer će brzo naći novo, umirovljenici da neće biti zaboravljeni… Tako i turizam, kao i bilo koju drugu granu, treba razvijati razmišljajući unaprijed. Ne možemo dopustiti da se centar zimi, kad se zatvore svi ugostiteljski objekti, isprazni i postane grad duhova, a mi živimo u svojim kućama i šoping-centrima.

Kako to mislite riješiti? Prisiliti ugostitelje da budu otvoreni cijele godine?

Grad može internom poreznom ili prireznom politikom ili poticajima obrtnicima utjecati da ostanu u gradu. Ili destimulirati otvaranje restorana kojih ima previše i tako utjecati na sliku o staroj gradskoj jezgri. Treba dovršiti i Plan upravljanja koji nikako da se izrodi. Gradska administracija ne treba otvarati radna mjesta, ali treba poticati druge pravne subjekte da osmišljavaju koncept grada i planiranje dugoročne budućnosti.

Kad smo kod gradske administracije, vi niste za dodatna zapošljavanja, već mislite da bi prirodnim odljevom trebalo riješiti eventualni problem velikog broja zaposlenih. No imate tim ljudi s kojima kreirate program na kojem se temelji vaša vizija upravljanja grada. S kime ćete onda upravljati ako nećete dovoditi nove ljude?

U gradu ima 493 zaposlenih. Prije jedno petnaestak godina bilo ih je dvjestotinjak. Uprava je narasla za duplo, ali ne i grad. Ono što se može napraviti jest skenirati što ljudi rade, kako je organizirana gradska uprava i koji su im zadaci, te nastojati stvoriti efikasnu upravu na korist građana.

Premalo žena u politici

Imate li onda već kandidate u upravi s kojima ćete ostvarivati vaš program ako pobijedite ili imate svoje savjetnike s kojima ste radili program pa ih namjeravate dovesti?

Svi gradonačelnici dosad su zapošljavali na neodređeno vrijeme. Ako bude potrebe za nekim savjetnicima, oni će biti zaposleni isključivo po specifičnim projektima na ograničeni period. Nemamo stranačku vojsku koja jedva čeka da dođemo na vlast pa da se rasporedi po gradskim službama i tvrtkama.

Kako onda komentirate vaše protivnike, Željka Keruma i Andru Krstulovića Oparu, čije stranke karakterizira upravo to?

Ne bojim se ni jednog ni drugog, a mislim da se oni boje mene, tj. nas, što vidimo po napadima i objedama. Nemaju nam što prigovoriti pa izmišljaju stvari.

Koga biste radije u drugom krugu?

Ne preferiram, tj. ne bojim se ni jednog ni drugog. U posljednje vrijeme osjećamo veliku podršku. Zaista se ne bojim i uvjerena sam da ulazimo u drugi krug, kad će Split konačno pokazati svoj dišpet. Svojim primjerom pokazujemo da politika može biti drugačija i da ne mora biti rad za svoju osobnu korist, nego za društvo i zajednicu. Dosad smo preskočili sve prilike koje su nam se nudile. Svakakve ponude smo imali da izvučemo osobnu korist, ali smo birali teži put i pokazali da stvari možemo mijenjati.

Vaši kritičari će reći da niste ništa promijenili time što ste bili u opoziciji. No sudeći prema anketama, mogli biste se naći u poziciji da koalirate s nekim. Tko vam je prihvatljiv?

Vjerojatno nećemo raditi nikakve koalicije u ovom klasičnom smislu, kako dosadašnji političari razmišljaju o tome. Po njima, kad se stupi u koaliciju, onda je ruka u zraku vječno na bilo koje prijedloge, bez ikakve kritike. Onako kako smo dosad radili u Gradskom vijeću, nastavit ćemo i dalje. Dakle bit ćemo potpuno transparentni, davati ideje za koje mislimo da su u interesu svih građana i sve prijedloge otvoreno prodiskutirati i dati priliku da ih podrže. Nećemo se baviti koalicijama koje znače automatski ruku u zraku. I prošlom gradonačelniku smo tako nudili suradnju, no nije to razumio niti je želio na taj način surađivati. Njemu koalicija znači dati ruku nama za projekte, a onda mi njemu za zapošljavanje. Nismo nikad tako funkcionirali pa nećemo ni dalje.

U kampanji se prilično trudite pokazati kako uz to što se bavite politikom imate vremena da obavljate tradicionalne uloge žene, poput kuhanja, kupovine namirnica… Kao jedina žena koja ima šanse da postane gradonačelnica Splita, smatrate li da je to naglašavanje uloge majke i kućanice neophodno i je li produktivno za položaj žena u politici?

Ovisi kako tko gleda. Ako kažem da kuham, onda to previše ističem. Ako kažem da se bavim politikom, onda prigovaraju da imam djecu doma, a da im ne kuham. Ne dijelim ljude na muškarce i žene ili muške i ženske poslove, nego na dobre i loše ljude. Kažu da žene mogu raditi multitasking u odnosu na muškarce. Ali ja se ne sramim reći da kuham doma, da djeca kuhaju, muž ne zna ništa osim kolača pa to radi. Ne bježim od tih poslova majke, supruge, žene, ali nije da ih ističem. I uistinu, žena nedostaje u politici. Možda iz predrasuda ovog našeg društva da je ženama mjesto u kući pa se one manje usuđuju upustiti u to i misle da je taj svijet pregrub. Naša stranka jedina u Hrvatskoj ima žene na čelnim pozicijama: potpredsjednice, tajnica… I liste smo složili po principu žena – muškarac kako bismo potaknuli žene da se uključe i da se ne boje sukoba s muškarcima. Svi zajedno kao društvo trebamo ne samo poticati žene nego i argumentirati debatirati. Navikli smo da je politika prljava i da se njome bave drugi pa se onda oni koji bi se trebali baviti, normalni ljudi, njome ne bave. Ako se mi ne bavimo politikom, onda se bave oni za koje to ne želimo.

Split se u posljednje četiri godine često karakterizira kao netolerantan i izrazito desničarski grad, o čemu svjedoči i podizanje kontroverznih spomenika kao što je ovaj IX. bojni HOS-a ili pak ‘ulične manifestacije’ poput onih oko predstave Olivera Frljića. Što mislite o takvoj percepciji grada i što biste kao gradonačelnica u vezi toga napravili?

Teško mi je reći je li Split desničarski grad. Ne bih ga, nekako, tako okarakterizirala. Sad su opet možda glasniji ti neki ljudi. A i od državne vlasti, koja gleda na drugu stranu i podržava te nekakve netolerantne ispade, imate dojam da je cijeli grad, cijela država krenula u tom smjeru. No ja kažem da je tome tako jer drugi ljudi to dopuštaju i sakriju se sa strane.