Na saborskoj raspravi o prijedlogu razrješenja predsjednika, zamjenika predsjednika i članova vijeća Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti te o prijedlogu imenovanja novih predstavnika na te funkcije, u ime Kluba zastupnika SDSS-a Boris Milošević je iznio mišljenje da je HAKOM agencija koja je moćnija od nekih ministarstava te nema nikog iznad sebe tko bi kontrolirao njen rad, iako je kao neovisna i neprofitna pravna osoba s javnim ovlastima odgovorna Saboru.
- Ta vrsta odgovornosti i rasprave o HAKOM-u samo u Saboru nedovoljna je kontrola tako jake agencije. HAKOM je financijski neovisna agencija što znači da novac zarađuje na tržištu, a vrlo često upravo agencije koje su financijski neovisne, to shvaćaju na način da zapravo nikome ne odgovaraju za svoj rad jer ne primaju plaću iz državnog proračuna, iako je njihov osnivač država. Država je zakonom dala javne ovlasti ovoj Agenciji, odnosno prenijela joj je svoje vlasti, pa ona na tržištu nastupa kao monopolist s autoritetom države – naveo je Milošević i osvrnuo se na dvije pravomoćne presude Visokog prekršajnog suda. Jednom presudom su predsjednik Vijeća i ravnatelj HAKOM-a proglašeni krivima jer su prekoračili zakonske ovlasti i opstruirali osnivanje sindikata, a drugom presudom su kažnjeni jer su dostavljali trećim osobama osobne podatke svog radnika, što je protivno odredbama o Zakonu o radu.
- Dosadašnji sastav vodstva HAKOM-a koje razrješavamo dužnosti nije se proslavio odnosom prema radnicima, dok su prema posljednjem izvještaju o radu poslovali s minusom, pa za razliku od prijašnjih godina, možemo reći da su pogoršali poslovanje ove Agencije. Činjenica da se u državnoj ustanovi brani osnivanje sindikata i da se progone sindikalisti je skandalozna – istaknuo je Milošević i osvrnuo se na novoizabranog predsjednika HAKOM-a Tonka Obuljena, dok je za njegovog zamjenika izabran Darko Josipović, a za članove Vijeća Mislav Hebela, Ante Milas i Nikola Popović.
- Imenovanje novog sastava Upravnog vijeća privuklo je pažnju javnosti zbog prijedloga novog predsjednika tog vijeća, jer je riječ o osobi koja je u krvnom srodstvu sa članicom Vlade, odnosno ministricom kulture Ninom Obuljen Koržinek. To nije zakonom zabranjeno, no da li je to sukob interesa, o tome neka svoj sud i odluku donese nadležno Povjerenstvo za sukob interesa, ali svakako ovo ostavlja jedan upitnik u javnosti. No pažnja javnosti po ovom pitanju je i dobra jer će rad Tonka Obuljena kao predsjednika Vijeća, te svih ostalih članova biti pod lupom javnosti – rekao je Milošević.
Probacija smanjuje recidivizam zločina
Na saborskoj raspravi o prijedlogu Zakona o probaciji, uvjetovanoj i nadziranoj slobodi počinitelja kaznenog djela, u ime Kluba zastupnika SDSS-a govorila je Dragana Jeckov.
- Tokom uvjetovane slobode, probacijski službenici provode nadzor i stručnim postupcima utječu na rizične faktore kod počinitelja kaznenog djela s ciljem resocijalizacije i reintegracije počinitelja u zajednicu. Statistike govore da probacija smanjuje recidivizam za gotovo tri puta što govori o njenoj, ne samo pravnoj nego i socijalnoj komponenti. Zadaća probacijske službe s jedne strane je da radi na rehabilitaciji i resocijalizaciji počinitelja kaznenih djela, a s druge da pomaže u zaštiti zajednice od kriminalnog ponašanja. Probacijska služba u Hrvatskoj je još uvijek mlada služba, jer je oformljena tokom pregovora o hrvatskom članstvu EU-u uz pomoć projekata EU-a. Stoga je i u potpunosti u skladu s preporukama EU-a i onima Vijeća Europe. Probacija je postala neizostavni dio kaznenog sistema u svim fazama kaznenog postupka – rekla je Jeckov i navela da je jedan od važnih poslova probacijske službe izvršavanje rada za opće dobro na slobodi, koje se dijelom izvršava u državnim institucijama, a u velikom broju slučajeva u okviru nevladinih organizacija. Trenutno probacijska služba surađuje s više od 1.140 pravnih osoba.
- Kroz rad za opće dobro nastoji se pokazati da je to uistinu povrat duga društvu. Na primjer, tokom velike poplave u istočnoj Slavoniji, pod organizacijom probacijske službe osuđenici su kroz rad za opće dobro na poplavljenim područjima odradili oko 11 hiljada sati na poslovima ispumpavanja vode, izvlačenja lešina životinja iz poplavljenog područja, itd. – rekla je Dragana Jeckov.
