Novosti

Politika

Manjinska crnogorska većina

Partije su ovoga puta dale najbolje što imaju i to jeste činjenica. Ono što ostaje je pitanje da li su to uradile da bi kvalitetnije radile i donosile odluke ili da bi bolje opstruirale jedna drugu unutar izvršne i zakonodavne vlast, kaže Dragan Koprivica

Large internacionala  ko%c5%bdul

Stranka Mila Đukanovića nije u vladi, ali je vlada u njegovim rukama (foto Željko Lukurić/PIXSELL)

Zdravko Krivokapić je nešto više od godinu dana nespretno rukovodio vladom Crne Gore. Prije skoro tri mjeseca njegova je vlada pala, a nazire se nova, manjinska vlada koja je, kako je najavljeno, imati podršku Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića. Nova parlamentarna većina će 28. aprila odlučivati o novoj vladi sa Dritanom Abazovićem na čelu, a uz koaliciju "Crno na bijelo", koju predvodi Abazovićeva URA, činit će još jedna stranka koja je bila dio dosadašnje vladajuće većine – prosrpska Socijalistička narodna partija (SNP). Uz njih, vladu će činiti Socijaldemokratska partija (SDP) i partije manjina – Bošnjačka stranka, albanske partije i vanparlamentarna Hrvatska građanska inicijativa (HGI). Specifično je to što te stranke imaju samo 16 poslanika u parlamentu, a ostalih 30, koji će podržati vladu, poslanici su DPS-a.

Dragan Koprivica, izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju, vjeruje da je formiranje vlade završena stvar.

- Proces pregovora je trajao mjesecima i vjerujem da se našla mjera kompromisa koja može zadovoljiti sve aktere. Političke partije su svoje odluke potvrdile na sjednicama njihovih organa i to ubjedljivom većinom - objašnjava Koprivica za Novosti.

Prošla vlada je u neuspjeli proces borbe protiv korupcije i u pročišćavanje nasljeđa Mila Đukanovića krenula s tzv. ekspertskom vladom, gdje je jedini pravi političar bio Dritan Abazović, tada potpredsjednik vlade. Ovoga puta sastav čine isključivo političari iz redova spomenutih stranaka.

- Partije su ovoga puta dale najbolje što imaju i to jeste činjenica. Ostaje pitanje da li su to uradile da bi kvalitetnije radile i donosile odluke ili da bi bolje opstruirale jedna drugu unutar izvršne i zakonodavne vlasti. Podsjećam da je ovo drugo bila suština odnosa u okviru prethodne vladajuće većine. Pred novom većinom i vladom su dva puta. Prvi je da povećaju otvorenost, uozbilje političke procese, odblokiraju pravosuđe, donesu novo izborno zakonodavstvo, smanje tenzije u društvu, pojačaju borbu protiv korupcije, počnu izgradnju nezavisnih institucija. Ovaj prvi scenario godinama unazad nijesmo vidjeli na našoj političkoj sceni, pa zaista moramo biti oprezni prilikom ocjene njegove realnosti - objašnjava naš sagovornik. Kao drugi put navodi već ustaljeni nastavak političarenja, partijskog zapošljavanja, ponavljanje starih i kreiranje novih izgovora za odsustvo promjena, "sve u cilju ostvarivanja bolje partijske pozicije pred predsjedničke i parlamentarne izbore".

- Iskustvo nam govori da je ovaj scenario realniji, ali svaka nova vlast treba dobiti priliku da pokaže šta zna - kaže on.

Jedan od testova nove vlade bit će temeljni ugovori sa Srpskom i Crnogorskom pravoslavnom crkvom. Koprivica tvrdi da je tema temeljnog ugovora značajno jednostavnija od onoga kako se u javnosti predstavlja, kao i da niko ne spori potpisivanje. Pitanje je, međutim, "samo njegovog sadržaja".

- Smatramo da je sada situacija mnogo bolja, jer bi u novoj Vladi bile značajno jače snage koje imaju hrabrosti da se suprotstave hegemonističkim idejama SPC-a, i da će taj ugovor biti u skladu s Ustavom i zakonima Crne Gore. Teško da se može desiti da prođu ideje tipa da tužilaštvo mora prethodno obavijestiti SPC u slučaju privođenja sveštenih lica i druge slične fantazije koje uništavaju sekularnost države i društva. Ono što može biti "teško" pitanje za novu vlast jeste položaj i status Crnogorske pravoslavne crkve i prava tog dijela vjernika - zaključuje Dragan Koprivica.

Pričati o SPC-u, a ne sjetiti se litija i svega što je prethodilo izborima i padu DPS-a sa vlasti, ostavlja otvorenim i pitanje da li je nešto slično moguće da se ponovi jer će prosrpske stranke, odnosno koalicije poput Demokratske fronte ponovo u opoziciju. Koprivica misli da epilog u kojem će SPC ponovo imati takvu ulogu nije realan, ali ne isključuje da će nešto slično postignuti "partije koje nijesu zadovoljne ovim političkim dogovorom".

-Taj bi proces išao više u pravcu da su "SNP i Abazović izdali volju građana", nego da se nađe neki "crkveni" razlog za proteste. SNP će se, kao dio nove vlasti, truditi da javno predstavi sebe kao zaštitnika interesa SPC-a, ali po informacijama koje imamo sva su "teška" pitanja riješena u procesu pregovora - rekao je Koprivica.

On ističe da je buduća vlada oročila svoje trajanje na godinu dana, kao i da je jedan od prioriteta usvajanje novog izbornog zakonodavstva te da samim tim ima prelazni karakter, što ideju Zdravka Krivokapića da se formira prijelazna vlada samim tim diskreditira, a na njegov pokušaj gleda samo kao na pokušaj da ostane politički faktor.

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više