Nakon inicijalne ideje za osnivanje ličkog klastera u govedarstvu, koja se rodila na manifestaciji ‘Jesen u Lici’, te nakon višemjesečnih priprema, održavanja radionica i obilaženja poljoprivrednika u organizaciji LAG-a ‘Lika’, lički stočari su odlučili napraviti korak više. Početkom prosinca, 55 najvećih ličkih stočara pokrenulo je proces registracije poljoprivredne zadruge koja će imati za cilj uključenje što većeg broja proizvođača, ali i proširenje poljoprivredne proizvodnje.
U ličkoj Lokalnoj akcijskoj grupi (LAG) saznajemo da će kompletna procedura osnivanja i registracije zadruge biti završena tokom januara 2017. godine, pa će biti registrirana i kao klaster. Nakon toga kreće prijava za gotovo pola milijuna eura bespovratnih sredstava koja će se iskoristiti za povećanje proizvodnje, plasman proizvoda i marketinške aktivnosti. Osim toga, udruživanjem se omogućava siguran plasman proizvoda, prepoznatljivost na tržištu, smanjenje troškova repromaterijala i proizvodnje, te zajedničko postavljanje povoljnijih uvjeta na tržištu i u pregovorima s institucijama.
Lika ima ogroman potencijal za razvoj stočarstva, zahvaljujući velikim pašnjačkim površinama i povoljnim klimatskim uvjetima. Na 2.214 poljoprivrednih gospodarstava, prošle godine evidentirano je 18.434 goveda. No, svi proizvođači susreću se s brojnim poteškoćama, od nemogućnosti plasmana, preko niske otkupne cijene proizvoda, visoke cijene repromaterijala i proizvodnih troškova, pa sve do nedovoljne informiranosti o zakonskim pravima i mogućnostima financiranja.
Odmah nakon osnivanja, poljoprivredna zadruga krenut će u brojne aktivnosti, kako bi se napokon preokrenuli negativni trendovi u poljoprivredi i poljoprivrednoj proizvodnji, koji su prisutni gotovo već dvije decenije.
Velika sredstva dobili su LAG-ovi u predgrađu Zagreba ili Međimurju koji pokrivaju površinu kao općina Gračac, ali nisu imali demografsku devastaciju
No to nije sve iz LAG-a Lika. Za većinu povratničkih područja mjere iz Programa ruralnog razvoja su nekad i jedina šansa za razvoj. LAG-a Lika je u uspješno odrađenom projektu dobio 9,7 milijuna kuna za koje će raspisivati interne natječaje za korisnike sa svog područja. Ipak, ostalo je veliko nezadovoljstvo zbog gotovo dvogodišnje borbe sa administracijom, koja za sada nije dala nikakve rezultate, pa su čelni ljudi LAG-a odlučili podnijeti i prigovor na tek privremeno rješenje za dodjelu sredstava. Nadaju se da će na taj način dobiti i druga sredstva za koja također misle da su nepravedno zakinuti.
Lički LAG, koji pokriva gotovo 11 posto Hrvatske, upravo je zbog svoje male naseljenosti od sedam stanovnika po kvadratnom kilometru i ovaj put ostao bez značajnih financijskih sredstava. Velika sredstva dobili su mali LAG-ovi u predgrađu Zagreba ili Međimurju koji pokrivaju tek površinu veličine općine Gračac, ali nisu imali demografsku devastaciju i imaju velik broj stanovnika. Područje ličkog LAG-a je i 6 do 7 puta zemljopisno veće, ali jako rijetko naseljeno te ima tri puta manje stanovnika od navedenih područja. A s obzirom da je jedan od glavnih kriterija bodovanja bio i broj stanovnika, sva su povratnička područja ostala zakinuta, iako je intencija Programa Ruralnog razvoja Republike Hrvatske u tome da bi se sva područja kroz ove mjere barem približno mogla razviti.
Pored svega toga područje LAG-a Lika pokriva većinu područja s jako lošom demografskom slikom stanovništva što dodatno negativno utječe na uspješno povlačenje bespovratnih sredstava, a što se moglo vidjeti kroz sve mjere i natječaje provedene do sada. Gotovo je nevjerovatan podatak da samo jedan bod nosi i do milijun kuna manje, što su ogromna sredstva za slabo naseljena područja, pa im jedino ostaje da se i dalje na sve moguće načine bore za svoje mjesto pod suncem, za bolje sutra svoje društvene zajednice.
