Posljednji popis stanovništva iz 2011. pokazao je da, posebno u dijelovima Gorskog kotara, zapadne Slavonije, Korduna i Istarske županije, prebiva sve manje ljudi, a u brojnim naseljima nema više nikoga: za razliku od 2001. kada je bilo 105 praznih sela i naselja, proteklog desetljeća zabilježeno ih je čak 150.
- Riječ je o doista velikom broju, no treba reći i da s posljednjeg popisa imamo određen broj naselja u kojima žive jedan, dva ili tri stanovnika. Veliko je pitanje što će pokazati skorašnji jesenski popis stanovništva i da li će ta naselja ostati prazna. Prema nekim izračunima, popis 2021. mogao bi nam donijeti još barem 30 novih napuštenih sela i naselja - kaže Filip Škiljan, povjesničar i arheolog, znanstveni savjetnik u zagrebačkom Institutu za migracije i narodnosti, uz povjesničarku i leksikografkinju Vlatku Dugački i antropologinju Lanu Peternel koautor monografije "Nestala naselja u Republici Hrvatskoj".
Škiljan kaže da su nestala naselja često bila staračka jer su u njima živjeli ljudi visoke životne dobi, poput onih u Gorskom kotaru. Također su pojedina naselja opustjela nakon zadnjeg rata, posebno ona u kojima su dotad živjeli pripadnici srpske nacionalne manjine, od kojih neka, doduše, postoje u popisu mjesta, ali u njima nitko nije prijavljen, pa je to jednako kao da su izbrisana. Takvih je najviše u zapadnoj Slavoniji.
Kao dugogodišnji istraživač, naš sugovornik bilježi i da smrt jednog od vremešnih supružnika, koji su jedini mještani sela, poslovično znači da će selo uskoro ostati prazno, jer obično rodbina kod sebe zbrinjava preostalog člana domaćinstva.
- Grozno je reći, ali ponekad u selima poput Sadilovca pokraj Slunja, u kojem je u zadnjem ratu došlo do potpunog egzodusa stanovništva, osim crkve i groblja, egzistira još samo velika farma. Također je u pustome selu pokraj Voćina netko zakupio zemlju i uzgaja goveda. U naselju Stara Krivaja ljudi pak drže pčele. Čini mi se nemogućim da bi se netko vratio u ta sela - sumira Filip Škiljan.
