Prema podacima MUP-a, koje je u ponedjeljak objavio Večernji list, u Hrvatskoj je prošle godine odobren privremeni boravak za 43.219 strankinja i stranaca u Hrvatskoj, što je znatno povećanje u odnosu na 19.235 dozvola izdanih u 2017. i 12.967 u 2016. godini.
Najviše je u Hrvatsku došlo državljana Bosne i Hercegovine, njih 19.560 (to su oni bez hrvatskog državljanstva), dok se na drugom mjestu nalazi Srbija iz koje se u Hrvatskoj privremeno nastanilo 6534 ljudi, slijede Makedonija (2,6 tisuća), Kosovo (2,5 tisuća), Ukrajina (1,4 tisuće) i Albanija (1,3 tisuće).
Među državama Europske unije prednjače Slovenija (910), Njemačka (656) i Italija (620); iz neeuropskih prve na tablici su Indija (220), Filipini (156) i Meksiko (143), a velikih zemalja Kina (574), SAD (497) i Rusija (413).
Sve u svemu, zbirni podaci kažu da od 43 tisuće stranaca s privremenim boravkom čak 31 tisuća dolazi iz zemalja bivše Jugoslavije. Večernji list ističe da se u najvećem dijelu radi o sezoncima i to sa srednjom stručnom spremom. Stalni boravak u Hrvatskoj dobilo je znatno manje stranaca, njih 1448, i to najviše državljana BiH (217), Slovenije (159), Srbije (90) i Italije (89).
Prema lanjskom istraživanju UN-a za Istočnu Europu o projekcijama iseljavanja prvo mjesto na tom području drže Bugari, drugi su Latvijci, treća je Hrvatska, a slijede Litva, Rumunjska i Srbija. Kao razloge iseljavanja analitičari UN-a za Istočnu Europu ističu ekonomsku i socijalnu nesigurnost, neizvjesnu budućnost i loš standard koji utječe na negativnu stopu nataliteta.
Prema tim projekcijama, Hrvatska će od 2017. do 2050. godine izgubiti 17,4 posto stanovništva, Srbija 15,3 posto, a BiH 12,8 posto, dok će regija Zapadni Balkan ukupno sa 17,9 milijuna pasti na 15,7 milijuna, što je gubitak od 12,6 posto.
