Selidba kostiju izaziva društvene i političke prijepore, baš kao što ih mjestimice izazivaju i kosti u mikseru. Više od šest desetljeća nakon što je diktator Francisco Franco u Dolini palih izmiksao kosti desetaka tisuća poginulih s obje strane u Španjolskom građanskom ratu, selidba kostiju osnivača fašističke stranke Falanga Joséa Antonija Prima de Rivere iz tamošnjeg mauzoleja na madridsko groblje San Isidro, izvršena 24. travnja, izazvala je političke rasprave i sukobe na liniji borbe za bolju prošlost i pokušaja obrane baštine frankističke diktature. Primo de Rivera mlađi svoje je političke ambicije nastojao realizirati osnivanjem Falange 1934. godine. Politički je jedna od najvažnijih osoba uoči izbijanja Španjolskog građanskog rata, a za frankiste je postao sveta žrtva republikanskog terora. Uhapšen je četiri mjeseca prije fašističkog pokušaja državnog udara, koji se pretvorio u građanski rat. Republikanske su ga vlasti formalno uhapsile zbog ilegalnog posjedovanja vatrenog oružja. Na koncu je optužen za vojnu pobunu i zavjeru, osuđen na smrt i strijeljan u Alicanteu 20. studenog 1936. (točno 39 godina kasnije umrijet će Franco). Franco i de Rivera nisu bili bliski, dapače pripadali su suprotnim stranama španjolske desnice, međutim mrtvi De Rivera postao je simbol stradanja za frankističku vlast, a njegova fašistička Falanga veoma važan Francov oslonac – kako u ratu, tako i u držanju vlasti. Uspostava demokracije krajem sedamdesetih značila je dogovornu šutnju o traumatičnoj prošlosti, a u tom su dogovoru sudjelovali ratni neprijatelji. Gotovo pola stoljeća kasnije neprobavljena povijest postepeno izlazi na vidjelo. Nakon što je 2007. usvojen Zakon o povijesnom sjećanju, na jesen 2022. usvojen je i Zakon o demokratskom sjećanju koji propisuje uklanjanje preostalih simbola frankizma (u što svakako, kao svetište frankizma, spada i Dolina palih, nedavno preimenovana u Dolinu Cuelgamuros) i globu i do 150.000 eura za one koji promiču fašističke simbole ili pokušavaju poniziti žrtve fašizma. De Riverini posmrtni ostaci premješteni su na zahtjev njegove obitelji. Da nisu, to bi vjerojatno bilo učinjeno po službenoj dužnosti. Premještanje kostiju nije prošlo bez policijske intervencije. Pred grobljem San Isidro okupilo se 150 pristaša Falange, a njih troje je zbog izazivanja nereda uhićeno.
Nešto nereda zabilježeno je i u političkom životu. Ministrica obrazovanja i glasnogovornica socijaldemokratske PSOE, najveće stranke vladajuće koalicije, Pilar Alegria kazala je da je riječ o normalnom postupanju prema zakonu, a što država zavrjeđuje nakon tako mnogo vremena. No desna opozicija nije zadovoljna učinjenim. Demokršćanska Narodna stranka (PP), koju su izvorno osnovali frankisti, optužila je vladajuću lijevu koaliciju da premještanje posmrtnih ostataka De Rivere koristi kao "mjeru distrakcije". Dakle umjesto da se bavi stvarnim problemima, a to su inflacija, povećanje cijena i sve skuplja potrošačka košarica, oni se bave poviješću i to baš onom koja ne ide na čast PP-u. Glasnogovornik izborne kampanje PP-a Borja Sémper izjavio je da vlada vjeruje da je prepametna "jer misli da smo preglupi i da će te mjere distrakcije biti efikasne". Mnogo bjesniji su u Voxu, radikalno desnoj stranci, trećoj po snazi u parlamentu. Jorge Buxadé iz te stranke poručio je da je vlada De Riverin grob obeščastila, i to točno na 120. godišnjicu njegova rođenja. "Ako ne poštuju mrtve, kako će poštovati žive", kazao je. Oglasila se i Nacionalna zaklada Francisco Franco. Očekivano, osuđuje čin, "jedan od najodvratnijih poteza vlade svih vremena", k tome počinjen na mjestu koje je zamišljeno kao epicentar nacionalne pomirbe, a njima je baš De Rivera simbol pomirbe. Bude li se Zakon o demokratskom pamćenju provodio, neće zaklada još dugo pisati priopćenja - barem ne pod tim nazivom. Imena ulica, trgova i ustanova nazvanih po ljudima i simbolima frankističkog perioda bit će promijenjena ili ukinuta.
