Na parlamentarnim izborima koji su se u nedjelju održali u Grčkoj konzervativna Nova demokracija dosadašnjeg premijera Kiriakosa Micotakisa osvojila je 40.5 posto glasova odnosno 158 od 300 mjesta u parlamentu. Ovo su ujedno i prvi izbori koji su se održali po zakonu što ga je Nova demokracija donijela početkom prethodnog mandata, a prema kojemu stranka koja osvoji više od 40 posto glasova dobiva bonus od maksimalno 50 dodatnih mjesta u parlamentu. Nedjeljni izbori drugi su u razmaku od samo pet tjedana, a Nova demokracija potkraj svibnja osvojila je 40 posto glasova ali joj to nije bilo dovoljno za samostalno formiranje vlade.

Micotakis, koji se predstavlja kao političar koji je zemlju izvukao iz dužničke krize i ponovno je uveo u tokove globalnog kapitala, trijumfalno je nakon izbora rekao da njegova vlada ima "visoke ciljeve koji će transformirati Grčku". Budući da je kao glavni cilj postavio podizanje kreditnog rejtinga na razinu investicijskog, ta će transformacija ići u smjeru daljnje deregulacije i liberalizacije, čija će najveća žrtva biti sustav javnih usluga. Micotakis je već najavio da će se prvi zakonski prijedlozi nove vlade baviti upravo reformom javne uprave, te pravosudnog, zdravstvenog i obrazovnog sektora.

Premoćnu pobjedu Nova demokracija može zahvaliti podršci domaćih elita, medija i Evropske unije, koja je u okviru borbe protiv ekonomskih posljedica pandemije Kovida-19 relaksirala mjere štednje nametnute Grčkoj od strane takozvane trojke.

Može je zahvaliti i razočarenju birača u Sirizu bivšeg premijera Aleksisa Ciprasa, koja je osvojila samo 17.8 posto glasova, dva posto manje nego u svibnju.

Izborni prag od tri posto prešlo je ukupno osam stranaka, među kojima su još i socijalisti iz PASOK-a s 11.9 posto, komunisti sa 7.7 glasova, te još četiri male stranke, jedna ljevice i tri stranke ekstremne desnice. Među potonjima najbolje je prošla antiimigrantska stranka Spartanci koja je osvojila 4.7 posto glasova, mahom zahvaljujući nedavnoj zabrani neonacističke Zlatne zore.

Vodeći analitičari i mediji unisoni su u ocjeni da je ovakva Micotakisova pobjeda izraz zadovoljstva birača njegovim politikama koje su stabilizirale ekonomiju, obnovile međunarodni ugled zemlje i ojačale osjećaj nacionalnog ponosa. Ovoj idiličnoj interpretaciji prkosi međutim statistika o izlaznosti na izbore, koja je ovog puta bila samo 52 posto, dok je u svibnju iznosila 61 posto.

Predsjednik Sirize Aleksis Cipras rezultate izbora okarakterizirao je kao prijetnju društvu i demokraciji, a ulazak u parlament tri ekstremno desne stranke kao "zvono za uzbunu".

Siriza se srozala s razine stranke ljevice koja je pobijedila na izborima 2015. na onu klasične socijaldemokratske stranke s dvostruko slabijim rezultatom od vladajućih. Zbog toga je stranka najavila da će razmotriti političku sudbinu samog Ciprasa, za kojega međutim još nema potencijalnog nasljednika.