Novosti

Kronika

Komemoracija za ubijene u ustaškom pokolju 1941. u Prkosu Lasinjskom

Od 21. prosinca 1941. do pravoslavnog Božića 1942. samo u Prkosu Lasinjskom ustaše su pobile 572 osobe, među kojima 226 djece u dobi do 14 godina, a ubijeni su i mještani iz okolnih srpskih sela

Large prkos

Aneta Vladimirov iz SNV-a (foto SNV)

Dvadeset prvog decembra 1941. godine ustaše su ubili 1.496 stanovnika Prkosa Lasinjskog, Dugog Sela, Stipana i ostalih mjesta toga dijela Korduna. Na 80. godišnjicu zločina, položeni su brojni vijenci i upaljene svijeće. Parastos nevinim žrtvama služio je prvi karlovački paroh Radoslav Anđelić. Komemoraciji je prisustvovalo sedamdesetak predstavnika potomaka žrtava, antifašista iz Zagreba i Karlovca te predstavnika srpske zajednice.

Načelnik Općine Lasinja Marijo Perčić osudio je ovaj veliki zločin i zaželio da se "nešto slično nigdje, nikome i nikada više ne ponovi". Dožupan Dejan Mihajlović se osvrnuo na loš obrazovni sistem i opću reviziju povijesti Drugog svjetskog rata gdje se zločinci predstavljaju kao žrtve, a žrtve kao zločinci.

- To dovodi do konfuzije kod djece i učenika jer ne znaju koja je vojska bila na pozitivnoj, a koja na zločinačkoj strani - rekao je među ostalim Mihajlović. Inače, Srbe ovog dijela Korduna na opasnost pokušao je upozoriti lokalni žandar hrvatske nacionalnosti Petar Nikolić. No, Roma koji je nosio tu poruku uhvatili su ustaše, a potom ubili njega i cijelu familiju žandara Nikolića.

- Treba se sjetiti žandara hrvatskog roda, Petra Nikolića, koji je pokušao upozoriti seljane Prkosa na nadolazeći teror, ali je i sam pogubljen zajedno sa svojom porodicom. Bojim se da se Petra danas malo tko sjeća. Možda bi netko znao pokazati na kuću ovog čestitog čovjeka, možda bi netko mogao o tome govoriti na satovima historije i možda neki ljudi to i čine. No, onda kada to čine – čine isključivo iz vlastite slobodoljubivosti i odgovornosti bez sustavne obrazovne i svake druge podrške - kazala je Aneta Vladimirov iz SNV-a.

- Na ovome mjestu se uvijek može i mora govoriti o okolnostima koje su omogućile ovakav zločin, kao i o njegovoj brutalnosti i nedužnosti žrtava bez kojih je njihov zavičaj ostao zauvijek osakaćen. No, jednako tako u zemlji kontinuirane revizije pa čak i negacije povijesnog iskustva srpskog i drugih progonjenih naroda i skupina u NDH, mora se govoriti o preuzimanju odgovornosti za povijest, a samim tim i za budućnost - zaključila je ona.

Kronika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više