U Prkosu Lasinjskom i ovog se 21. decembra okupio popriličan broj ljudi kako bi sudjelovao na komemoraciji za 1.500 nevinih civilnih žrtava sjeveroistočnog dijela Korduna koje su ustaše ubili prvog dana zime 1941. godine.
Komemoraciji su prisustvovali predsjednik SKD Prosvjeta Mile Radović, Aneta Vladimirov i Rade Kosanović iz SNV-a, predstavnici SABA RH, općina Vojnić, Vrginmost i Krnjak, načelnik Lasinje Željko Prigorac, predsjednik VSNM-a Karlovačke županije Ilija Matijević i brojni potomci žrtava. Dvoje mladih stanovnika Prkosa u prostorijama bivše škole, zalijepili su papire s imenima ubijenih. U ovom zločinu ubijeno je i 278-oro djece mlađe od 15 godina starosti, kazala je Aneta Vladimirov.
- Iako se mnogima može učiniti da su komemorativna okupljanja uzaludna i da je politička borba negdje drugdje, nama je svakako jasno da se ovdje borimo i za svoje dostojanstvo. Ljudi su, gonjeni strahom ratnih zbivanja devedesetih, pognuli glave odavno, sklonili se s puta utjecajnima, moćnima, nasilnima i bogatima, sve nekako u nadi da će nasilnika umilostiviti, sve nekako misleći da će ih možda mimoići samovolja i bijes koje ničim skrivili nisu. Upravo je zato odvažnost onih koji su se četrdesetih godina prošloga stoljeća suprotstavili ustaškom sadizmu danas gotovo nezamisliva, a naročito onih koji nisu pripadali progonjenim narodima - istaknula je Vladimirov, osudivši i srpske zločine nad hrvatskim narodom, starcima u Prkosu i Banskom Kovačevcu u ratu devedesetih.
- Ako na žrtve zaboravimo, zaboravili smo na sebe i na generacije koje dolaze. Žrtvama ne treba naše sjećanje, ono treba nama samima kao odbrana zdravog razuma protiv nacionalizma i proizvodnje rata koja do dana današnjeg ne prestaje. Zato smo 21. decembra u Prkosu, zato smo u maju na Petrovoj gori, zato ne damo Dan ustanka u Srbu - zaključila je Vladimirov.
O samom zločinu je govorio Mile Knežević iz zagrebačke sekcije Osme kordunaške udarne divizije. On je podsjetio što je u knjizi ‘Prkos u plamenu’ naveo doktor povijesti Dušan Korać.
AUTOR. M. C.
