Na 77. godišnjicu prvog masovnog zločina, koji su ustaše počinili nad Srbima bjelovarskog kraja 18 dana nakon uspostave Nezavisne Države Hrvatske, održana je komemoracija na Spomen-području Gudovac. Skupom, koji su organizirali vijeća srpske nacionalne manjine grada Bjelovara i Bjelovarsko-bilogorske županije te Udruga antifašističkih boraca i antifašista Bjelovara, okupljeni su paljenjem svijeća i polaganjem vijenaca odali počast za oko 200 žrtava toga kraja, koje su 28. aprila 1941. godine, po nalogu Eugena Dide Kvaternika, uhapsili pripadnici Mačekove Seljačke zaštite, preobraćeni u ustašku postrojbu. Uhapšene iz Gudovca, Velikog i Malog Korenova, Prgomelja, Tuka, Breze, Stančića, Klokočevca i Bolča potom su u sumrak istog dana proveli kroz Gudovac i tamo ih strijeljali.

- Ovdje smo da bismo se sjećali ljudi koji su ubijeni na najgnjusniji mogući način. Ne iz osvete, ne iz odmazde, nego zato što su drukčije vjeroispovijesti i nacionalnosti. Bila je to namjera koja je prerasla u program. Kao što se trebamo sjećati žrtava, tako se moramo sjećati ideje i programa koji su stajali nad žrtvama kako se to ne bi ponovilo. I ne samo da se ne bi ponovilo, nego zato da bismo se danas svi odmaknuli od takvih ideja i programa, da bismo ih što glasnije osudili, da bismo imali što jasniju svijest o tome: i djeca u školi i oni koji ih podučavaju i ljudi u politici - rekao je Milorad Pupovac, predsjednik Srpskog narodnog vijeća, i dodao da sjećanje ne treba izazivati mržnju, nego poštovanje i suosjećanje prema žrtvama, kao i otpor prema onima koji su stvorili preduvjete za nastanak zločina.

- Trebamo se sjećati i žrtva nastalih nakon ovog zločina, bez obzira što je do njih došlo iz drugih pobuda - rekao je Pupovac, koji je izrazio očekivanje da će se do iduće godine obnoviti spomenik Gudovčan, svjetski priznatog kipara Vojina Bakića, koji je na tom mjestu srušen 1991. godine.

O devastaciji spomenika je govorio i Damir Bajs, župan Bjelovarsko-bilogorske županije.

- Svi zajedno moramo napraviti iskorak, odnosno vratiti spomen na nevine žrtve, i to ne samo prisutnošću na komemoraciji, nego i obnovom spomenika. Moramo vratiti spomenik i obnoviti druga spomen-područja koja su devastirana - rekao je Bajs, koji osudio zločin počinjen u Gudovcu.

Franjo Habulin, predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH okupljene je podsjetio da se nalaze na mjestu prvog masovnog zločina u NDH.

- Ovdje smo da odamo počast ljudima koji su ovdje stradali, koji su nevini ubijeni. Ovo mjesto i ovaj dan su značajniji nego li bi se to moglo pretpostaviti. Tu se dogodila prva masovna likvidacija ljudi koja je jasno dala do znanja o genocidnoj politici ustaškog režima i NDH koja će se provoditi do kraja Drugoga svjetskoga rata - kazao je Habulin.

Okupljeni su se nakon komemoracije uputili u Grubišno Polje, gdje je 26. i 27. aprila 1941. godine izvršena prva deportacija više od 500 Srba u ustaške logore. Većina njih ubijena je u logorima Danica, Gospić, Jadovno i Pag, zajedno s drugim Srbima, Židovima, Romima i antifašistima.