U Veljunu je 6. maja držana komemoracija za 525 ubijenih toga dana prije 82 godine. Na tri mjesta su položeni vijenci i upaljene svijeće za nevino stradale; najprije na samom mjestu zločina u Hrvatskom Blagaju, potom na spomen kosturnici u Veljunu te na spomenik žrtvama kod prostorija Mjesnog odbora. Parastos žrtvama je služio paroh Branko Santrač, a pedesetak prisutnih je minutom šutnje odalo počast stradalima na Đurđevdan 1941. godine te stradalima u dva zločina u Beogradu i Mladenovcu.
- Nakon 82 godine, ovdje smo da odamo počast žrtvama ustaškog genocida, mještanima bivšeg kotara Veljun koji su na neljudski način pobijeni, nevini i nedužni. Masakr je učinjen nad 525 muškaraca starosti od 16 do 70 godina. Opustjela su sela Točak, Veljun, Gornji i Donji Poloj, Crno Vrelo, Veljunska Glina, Stojmerić, Bandino Selo, Cvijanović Brdo, Šljivnjak. Cijeli je kotar zavijen u crno, a žrtve su bili uglavnom neobrazovani ljudi, seljaci i sirotinja koji nisu pružali nikakav otpor vlasti NDH - kazala je Goranka Mandić, predsjednica VSNM-a Slunja.
U ime SNV-a vijenac su položili generalni sekretar Saša Milošević i voditelj Arhiva Srba Dimitrije Birač, a u ime antifašista i srpske zajednice Rade Kosanović, Dejan Mihajlović i Perica Matijević. Ovaj se zločin dogodio 26 dana nakon uspostave NDH i drugi je masovni zločin nad Srbima, nakon onog u Gudovcu kod Bjelovara gdje je ubijeno 200 Srba, ni mjesec dana od uspostave nove države. Ustaše su, pokazala je poslijeratna istraga, ubili više članova familije lokalnog mlinara Jose Mravunca i za to optužili Srbe. Pokolj je preživio jedino Dušan Nikšić, a među ubijenima su bila dva pravoslavna sveštenika te 17 članova Komunističke partije Hrvatske među kojima i sekretar kotarskog komiteta Slunj Nikola Kukić.
- Historijske okolnosti su istražene, činjenice su dostupne i poznate, vi potomci se sjećate svojih očeva i djedova. Mi kao srpska zajednica ne dopuštamo zaborav. Tu su i brojni drugi, organizacije i pojedinci antifašističkog uvjerenja, neovisno o nacionalnoj pripadnosti. Napori postoje, no svejedno i danas u našoj zemlji genocidna priroda NDH ostaje podložna reviziji, zaboravu, a nažalost katkad i slavljenju. U udžbenicima povijesti nedostaje stranica koja govori o ovom događaju, bilježimo propuste i nemar koje tek djelomično možemo nadomjestiti vlastitim zalaganjem a to je ponekad ono najbolje što imamo - rekao je Saša Milošević.
