U Veljunu, kraj Slunja, u ponedjeljak je održana tradicionalna komemoracija za 525 srpskih civilnih žrtava koje su ustaše ubile na Đurđevdan 1941. godine. Pohvatani su muškarci starosti od 18 do 70 godina, odvedeni u Hrvatski Blagaj i likvidirani. Ovo je bio drugi masovni zločin nad Srbima u novoosnovanoj NDH, prvi je bio u Gudovcu kod Bjelovara 28. aprila kada je ubijeno 195 tamošnjih Srba.
I ovog puta položeni su brojni vijenci, cvjetni aranžmani i upaljene svijeće na samom mjestu zločina u Blagaju, potom na Spomen kosturnici žrtvama uz staru plitvičku cestu te na spomenik žrtvama sa imenima stradalih. Parastos i pomen stradalnicima služio je paroh sa Kolarića kod Vojnića Branko Santrač. Komemoraciji je prisustvovalo pedesetak mještana Veljuna, potomaka stradalih civila, antifašistički i manjinski aktivisti, načelnik općine Krnjak Perica Matijević, karlovački dožupan Dejan Mihajlović, potpredsjednik SABA RH i predsjednik karlovačkih antifašista Miroslav Delić i predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac.
Sve prisutne je u ime organizatora najprije pozdravila Goranka Mandić, predsjednica Vijeća srpske manjine u gradu Slunju.
- Opustjela su sela Točak, Veljun, Poloj, Crno vrelo, Veljunska Glina, Stojmerić, Bandino selo, Cvijanović brdo, Šljivnjak i cijeli kotar Veljun je zavijen u crno. Žrtve ovog genocida su bili uglavnom neobrazovani seljaci i sirotinja koji nisu pružali nikakav otpor vlasti NDH. Jedini preživjeli je bio Dušan Nikšić iz Donjeg Poloja. Ovaj spomenik opomena je i podsjećanje na zločin za koji nema nikakvog opravdanja, zločin nad nevinim ljudima samo zbog njihove nacionalne i vjerske pripadnosti - kazala je Mandić.
- Mi se na ovakvim mjestima ne okupljamo da bismo branili neku vlast ili poredak i istinu koju je taj poredak uspostavio - kazao je Pupovac - već se okupljamo da bismo se sjećali nedužnih žrtava koje su stradale od jednog poretka koji je i uspostavljen zato da bi ti ljudi stradali.
Podsjetio je da je prije osam dana održana komemoracija i u Gudovcu za ljude čije je smaknuće bila naznaka namjere ustaške države samo dva tjedna od osnutka.
- Ako je netko sumnjao ili se nadao da je zločin u Gudovcu bio rezultat nerazumne grupe ljudi ili okolnosti zbog čeka su ti ljudi ubijeni, onda ovo što se dogodilo nakon osam dana nije bila više naznaka nego dokaz koja je stvarna namjera, cilj i svrha uspostave tog poretka, a to je istrebljenje onih za koje su smatrali da u državi za njih nema mjesta - naglasio je Pupovac i podsjetio da se osam dana nakon Veljuna dogodio prvi zločin u Glini, između 12. i 13. maja, pogrom sličan veljunskom, bez ikakvog povoda. Rukopis je bio isti, ista logika, isti razlog: sve muške od 16 godina na dalje pohapsiti i pobiti.
- Kada netko kao Goranka govori o tome da je riječ o namjernom smaknuću muške populacije u jednoj zajednici najprije u Veljunu, onda u Glini, takav masakr doista se ne može nazvati drugačije nego ciljanim zločinom istrebljenja, odnosno genocidom - rekao je Pupovac i zapitao se zašto na ovakve komemoracije ne dolaze i oni kojima bi odnos prema zločinu te vrste morao biti moralni imperativ, najprije unutrašnji a onda istovremeno i jasan znak da prema toj zemlji i tom poretku i toj državnoj ideji imaju jasan stav i osudu bez rezerve. Nažalost, to nije tako, niti na nivou grada niti na nivou županije – kazao je Pupovac.
Prisutnima se obratio potpredsjednik SABA RH Delić, koji se prisjetio svih stradalih na ovom području Korduna.
- Želim poručiti svima onima koji revidiraju našu povijest da im to neće proći. Ne smijemo dozvoliti da nam kojekakvi kvazi povjesničari govore i uče našu djecu što se dogodilo. Kao da je ono razdoblje od Drugog svjetskog rata pa do uspostave samostalne Hrvatske izgubljeno. Nažalost, i lokalne i regionalne i državne vlasti koriste antifašiste i antifašizam samo kada to njima odgovara, prigodno i prema inozemstvu. Ovih ćemo dana obilježiti i Dan pobjede nad fašizmom, a zanima me samo koliko će puta biti spomenut antifašizam kao temelj današnje Hrvatske - rekao je Delić.
