Naša škola nije stvorena za štrebere. Ona je fokusirana na skladan odgoj i duhovni razvoj - glasi naslov šokantno optimističnog intervjua što ga je ‘Jutarnjem listu’ dao ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić. No već sam naslov razlog je da se zaista zamislimo kakvo ministrovanje imamo za našu djecu. Ohrabren vlastitom spoznajom da je u njegovom sektoru sve u najboljem redu, ministar je novinarki zabranio pitanja o navodnom multipliciranom plagiranju što tuđih, što vlastitih znanstvenih radova jer, kako je svečano izjavio, ‘ova priča je za njega završena’. I točka. Unatoč tome što na Sveučilištu u Augsburgu još uvijek proučavaju neka sumnjiva Barišićeva naučna remek-djela, ministar se na vrlo uvjerljiv način samooslobodio optužbi te najavio veliku neimarsku ofenzivu. Ovaj široki zahvat u znanosti i obrazovanju međutim neće iziskivati osobit napor jer, kako tvrdi Barišić, izuzev nekoliko manjih problema kao što je nedostatak novca za škologradnju, tu vlada stanje kakvo se samo poželjeti može!
Dakle osim skladnog odgoja i duhovnog razvoja mladeži, naše osnovno, srednje i visoko školstvo bilježi sasvim pristojne rezultate te iznimno nagrađuju darovitost pojedinih učenika. Reforma obrazovanja je visoko plasirana na listi Barišićevih prioriteta, iako je trenutačno rasturena, pa bi mogla potrajati nekoliko desetaka godina. Ministar međutim tvrdi kako ‘nema govora da je reforma zaustavljena’, ali priznaje da će proći sito i rešeto struktura, povjerenstava, komisija i savjeta mudraca.
- Samo je pitanje kada će pojedine dionice biti ubrzane. Radimo dijagram iz kojega će biti vidljivo što je sve na tome planu napravljeno od 2005. do danas. Nakon toga će biti donesene odluke o prioritetima. Naš je cilj uskoro dati odgovor na pitanje u kojim fazama i koje dijelove primijeniti u sljedećem dvogodišnjem razdoblju - rekao je Barišić, matematičko-filozofski jasno i odlučno.
Naravno, nema govora da je autor kurikularne reforme Boris Jokić izbačen iz projekta jer ‘kada se budu ustrojavale stručne radne skupine za provedbu pojedinih strateških ciljeva, bit će pozvani svi koji su se voljni uključiti u provedbu reforme’. Bit će pozvan i Jokić, kao i drugi kompetentni stručnjaci, ustvrdio je Barišić, ali svi znaju da će se to dogoditi malo morgen. Ministar ‘itekako smatra važnim inovirati i modernizirati te trajno unaprjeđivati odgojno-obrazovni sustav’, ali ‘ne želi s reformom odbaciti i pozitivne tečevine koje baštinimo u našem obrazovnom sustavu’.
Završit ćemo pitanjem novinarke Mirele Lilek: S obzirom na vaš pozitivistički pogled na školu, ispada da reforma nije ni potrebna?
