Krajem prošle godine u Hrvatskoj je osnovan prvi sindikat radnica i radnika u neprofitnim organizacijama. Budući da civilni sektor dosad nije bio sindikalno organiziran, to je važan korak u organiziranju radnica i radnika u tom polju, o čemu za Novosti govore članovi Glavnog odbora Sandra Kasunić, Andrea Kovač i Sven Janovski.
Kako je tekao proces formiranja sindikata, od ideje do realizacije?
Već se dugo pričalo o potrebi sindikalnog organiziranja radnica i radnika u civilnom društvu, no uglavnom je sve ostalo na razgovorima. U prvim mjesecima 2020. par nas koji_e smo također dotad samo pričali_e o tome rekli smo sebi "hajmo prestat pričat, hajmo sjesti i zaista vidjeti kako da ovu ideju realiziramo". Najprije smo krenuli razmatrati opciju da prikupimo kritičnu masu i da se učlanimo u jedan od postojećih sindikata. No s vremenom smo došli do zaključka da za organiziranje nas radnica i radnika iz civilnog društva treba određena ekspertiza i zasebni kapaciteti jer smo u specifičnoj situaciji u kojoj granice između poslodavca i radnika_ce ili kapitala i rada često nisu posve jasne. Povrh toga, zaključili smo da bi nam novi sindikat dao slobodu da iz temelja izgradimo jedan za hrvatske prilike netipičan, aktivistički i političan sindikat, u skladu s našim vrijednostima i principima rada. Pandemija i oscilacije u grupi usporile su proces osnivanja sindikata, no odlučili smo dati sve od sebe da SKUPA osnujemo još u 2021., što smo uz mentorsku podršku SSSH-a i uspjeli 7. decembra 2021. provedbom osnivačkog kongresa.
Koji su specifični problemi radnika u neprofitnom sektoru?
Radnice i radnici u neprofitnim organizacijama često imaju loše radne uvjete, što se odnosi na nestabilnost radnih mjesta i prekarne uvjete rada, učestalost ugovora na određeno, male plaće, neadekvatan prostor za rad i drugo, a akutan problem su i radno preopterećenje i burnout. Radna preopterećenost je posebno važan faktor jer je i nama pri osnivanju jedna od najvećih prepreka bila pronaći vrijeme da se bavimo osnivanjem i vjerujemo da je to veliki razlog zašto je toliko trebalo da se oformi sindikat za naš sektor. Također, problem je manjak svijesti o pripadanju radničkoj klasi i radničkim pravima te učestala samoeksploatacija zbog projektnih zadatosti, privrženosti prema udruzi u kojoj djelujemo, ali i "rada iz ljubavi" i uvjerenja, što dodatno otežava ovu situaciju. Vezano za sama radna prava i probleme koji tu najčešće nastaju, često se radi o nepoštovanju prelaska na ugovor na neodređeno za radnike i radnice koji na istom radnom mjestu rade godinama, nepoštovanju prava vezano za porodiljni dopust, nemogućnosti da se adekvatno plati ili prizna prekovremeni rad, reguliranju bolovanja, ali i isplati otpremnina. Dio problema nastaje zbog nedovoljnog poznavanja Zakona o radu, a dio zbog zadatosti projektnog financiranja koje onemogućava poštovanje radnih prava.
Postoje li regionalne inicijative na čije ste se modele djelovanja ugledale_i?
Ne, takve inicijative (još) ne postoje pa možemo reći da smo osnivanjem SKUPA obavili pionirski posao što se tiče iniciranja organizacije radnica i radnika u civilnom društvu na području bivše Jugoslavije. Znamo da na području Europe postoje sindikati koji organiziraju radnice u civilnom društvu i planiramo se s njima povezati, no taj nam posao tek predstoji. Usto, svakako se nadamo da ćemo osnivanjem SKUPA kolegice i kolege iz regiona potaknuti na pokretanje sličnih inicijativa.
Kako je sindikat ustrojen?
U prvoj godini djelovanja sindikata nastojali smo maksimalno pojednostaviti organizacijsku strukturu zato da postignemo balans između demokratičnosti i efikasnosti. U tom smislu, najviše tijelo sindikata je Kongres u kojem su sve članice SKUPA, a punopravne članice imaju pravo glasa. Koordinacijsko tijelo je Glavni odbor, koji ima pet članova i članica. Postoji i koordinacija povjerenika koji su zaduženi za članstvo u pet regija na području Hrvatske. Sindikat ima i Nadzorni odbor i Statutarnu komisiju. Usto, predvidjeli smo mogućnost formiranja radnih grupa i sekcija, ali po potrebi za pojedine teme ili sektore.
Budući da je položaj radnica i radnika u neprofitnim organizacijama specifičan, za pretpostaviti je da će se i vaš zagovaračko-aktivistički rad razlikovati od onoga koji šire percipiramo kao sindikalni rad?
Naše aktivističke pozicije svakako utječu na način na koji promatramo sindikalni rad, kao i na prepoznavanje toga da su se okolnosti samog rada, kao i prirode organiziranja značajno promijenile. Aktivizam je reagiranje na trenutne i promjenjive okolnosti ovdje i sada. S obzirom na to da zakonska regulativa nedovoljno prepoznaje te promjene i specifičnosti, kao i činjenicu da su u neku ruku naši donatori ujedno i naši "poslodavci", zagovaranje će biti važan aspekt našeg rada. Oblici zagovaranja koje ćemo koristiti vjerojatno će se razlikovati od klasičnog sindikalnog rada, kao i načini rada s članstvom i ono što tom članstvu nudimo. Također, zbog naše aktivističke pozicije na određeni je način i naš nivo ambicije u smislu društvenog utjecaja i promjene veći te kroz naš rad planiramo adresirati nešto širi raspon tema no što je to uobičajeno za "tradicionalno" shvaćanje uloge sindikata. Konkretno to znači da se kao SKUPA jasno shvaćamo kao društveno-politički akter koji uz uža pitanja radničkih prava kao svoju nadležnost vidi i šira društveno-politička pitanja, a posebice socioekonomska prava. Još jedan važan aspekt našeg djelovanja je naglasak na vrijednostima za koje se zalažemo i u tom smislu želimo izgraditi jedan progresivan sindikat čije se vrijednosti reflektiraju i u unutrašnjem ustroju i načinima djelovanja.
Tko ima pravo na redovno članstvo u sindikatu SKUPA? Koja je uloga solidarnog članstva?
U SKUPA se, ispunjavanjem pristupnice, mogu kao punopravne članice učlaniti sve zainteresirane radnice, punoljetne i poslovno sposobne, povremeno ili privremeno zaposlene, zaposlene na određeno ili neodređeno vrijeme, zaposlene na pojedinim projektima, strane radnice, vanjske suradnice, studentice, volonterke, stažistkinje i nezaposlene osobe koje rade ili djeluju u udrugama građanki, sindikatima, privatnim (nevladinim) zakladama, neprofitnim zadrugama i političkim strankama, ukratko organizacijama civilnog društva i neprofitnom sektoru. Solidarne članice su osobe koje nisu u nekom od spomenutih oblika radnog odnosa, ali žele materijalno i/ili aktivno kroz sudjelovanje podržati rad SKUPA. Također, solidarna članica može biti i osoba koja je već punopravna članica u drugom sindikatu, a želi materijalno i/ili aktivistički podržati naš rad. Na taj način želimo dati mogućnost osobama koje žele drugarski potpomognuti sindikat da mogu biti dio njega.
Kako će se financirati rad sindikata?
Primarno iz članarina. Koliko je god moguće želimo izbjeći tzv. projektno financiranje, koje je u nekim aspektima uzrok loših radnih uvjeta u sektoru i ograničavajući faktor. Smatramo da nas je projektno financiranje uvelike i dovelo do određenih problema, iako se mora spomenuti i to da nam je inicijalno kao civilnom društvu i omogućilo da se bavimo našim poslom. No kao sindikat želimo djelovati neovisno i bez projektne logike, zbog čega nam je cilj postići masovnost, što ujedno znači osiguravanje financijskih kapaciteta da se ozbiljno uhvatimo ukoštac s postojećim problemima. Nadalje, sindikat smo koncipirali i kao aktivistički, u kojem članovi i članice nemaju samo mogućnost, već se i očekuje da sudjeluju u ostvarivanju ciljeva sindikata jer SKUPA – to smo svi mi.
