Umjesto najavljene sjednice Fakultetskog vijeća zagrebačkog Filozofskog fakulteta, koje je u srijedu trebalo odlučivati o programima troje kandidata za dekana, obnašatelj te dužnosti Miljenko Šimpraga u utorak je naprasno odlučio da se ona održi u tri termina: prvom, kako je i predviđeno, u srijedu, 28. listopada, na kojoj bi se kandidati trebali predstaviti "prvoj polovici Vijeća"; drugom, 4. studenoga, kada bi programe čula "druga polovica Vijeća" i trećem, 5. studenoga, kada bi članovi tajno glasali o dekanskim programima s tim da bi se svaki sat izjašnjavala četvrtina članova.
Šimpraga odluku pravda pogoršanom epidemiološkom situacijom, oštrijim mjerama koje su stupile na snagu u utorak i nemogućnošću održavanja elektronske sjednice zbog tehničkih poteškoća koje bi mogle dovesti do nejednakih uvjeta u prezentiranju programa kandidata.
Takvu odluku o.d. dekana članovi Vijeća nisu prihvatili tražeći da se sjednica održi uživo ili on-oline, tako da se velika većina ovog tijela, njih više od z0, okupila u srijedu u predviđenom terminu u najvećoj dvorani Filozofskog, što se Šimpragi nikako nije svidjelo. Optužio ih je da ne poštuju mjere koje je donio prošli tjedan da se na FF-u ne smije okupljati više od 50 ljudi, iako u dvoranu, uz poštivanje svih mjera, stanu svi. Na to su članovi Vijeća počeli lupati po klupama prozivajući ga da u najgoroj maniri krši osnove akademske demokracije. Šimpraga je na to, zajedno s o.d. prodekana među kojima je i Tomislav Galović, jedan od kandidata za dekana, otišao iz dvorane. Potom je delegacija Fakultetskog vijeća, uključujući preostale kandidate – Renatu Geld i Nevena Jovanovića – te predstavnike studenata, zatražila sastanak sa Šimpragom. Vijeće je također urudžbiralo zahtjev za sjednicom kompletnog sastava kako bi se konačno prekinuo kaos koji vlada ovom visokoobrazovnom institucijom još od suspenzije dekanice Vesne Vlahović Štetić i postavljanja Miljenka Šimprage, inače profesora na Veterinarskom fakultetu i prorektora na Sveučilištu, na čelo društveno-humanističke institucije, kako je to odlučio rektor Damir Boras i Senat u kojem Boras ima većinu.
Sa Šimpraginom odlukom o trodijelnoj sjednici nisu se složili niti kandidati Renata Geld i Neven Jovanović koji su se e-mailom obratili članovima Fakultetskog vijeća i o.d. dekanu. Nazvali su je "lošom i opasnom", jer otvara mogućnost da se regularnost sjednice dovede u pitanje zbog kvoruma i Statuta, da ostavlja dojam razbijanja središnjeg tijela upravljanja FF-om, kao i da otvara prostor sumnji da Šimpraga odugovlači postupak izbora i manipulira s ciljem da zbuni glasače ili utječe na njih. Pozvali su o.d. dekana da djeluje transparentno i sjednicu održi u četvrtak uživo, u punom sastavu Vijeća, uz poštivanje svih epidemioloških mjera ili elektronski, za što postoje tehnički preduvjeti. "Izbor dekana ne ulazi u "društvena okupljanja" već se radi o redovnoj i iznimno važnoj djelatnosti Fakulteta“, piše dvoje kandidata, prozivajući o.d. dekana da se prestane poigravati sveučilišnom zajednicom FF-a, izazivati razdor i nepovjerenje i prihvati odgovornost koju mu je povjerena.
Reagirao je i Studentski zbor koji je trodijelnu sjednicu nazvao "neprihvatljivom". Upozorili su da se na taj način ne može utvrditi kvorum niti svi vijećnici mogu prisustvovati istoj raspravi na temelju koje bi trebali donijeti odluku o programima. Ističu da prema Statutu FF-a Fakultetsko vijeće može donositi odluke ako sjednici prisustvuje natpolovična većina članova i naglašavaju da su svi predstavnici studenata svrstani u skupinu koja bi predstavljanju programa i raspravi trebala prisustvovati 4. studenoga, iz čega proizlazi da bi dio vijećnika koji su dobili poziv za prvi dio sjednice odlučivao o programima bez sudjelovanja studenata u raspravi?
Podsjetimo da su Novosti pisale o kandidatu za dekana, Tomislavu Galoviću, inače Šimpraginom o.d. prodekana, otkrivajući da njegov dekanski program uvelike podsjeća na program Ivane Franić, koja se prije tri godine neuspješno kandidirala za dekanicu FF-a. Određeni dijelovi toliko su slični da se može posumnjati da ih je prepisao. Primjerice, ovaj: Ivana Franić o poticanju objavljivanja znanstvenih djela 2017. pisala je ovako: "Poticati objavljivanje znanstvenih knjiga i radova na hrvatskom jeziku, osobito u humanističkim znanostima. Poticat će se istraživanja i objava rezultata istraživanja na hrvatskom jeziku radi očuvanja nacionalnoga jezika kao jezika istraživanja te radi stvaranja i očuvanja nazivlja u pojedinim disciplinama. To neće spriječiti poticanje istraživanja i na jezicima drugih filologija zastupljenih na Fakultetu."
Galović o istoj temu gotovo jednako: "Pri tome je potrebno poticati objavljivanje znanstvenih knjiga i radova na hrvatskom jeziku, osobito u humanističkim znanostima. Također će se poticati istraživanja i objava rezultata istraživanja na hrvatskom jeziku radi očuvanja nacionalnog jezika kao jezika istraživanja te radi stvaranja i očuvanja nazivlja u pojedinim disciplinama. To neće spriječiti poticanje istraživanja i na jezicima drugih filologija zastupljenih na Fakultetu." Određeni dijelovi su, dakle, toliko slični da se može posumnjati da ih je prepisao, što mu teško može biti preporuka u skorom izboru prvog čovjeka FF-a.
