Najdugovječniji Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, Valentin Inzko, odlučio je otići iz Sarajeva uzdignute glave, nametnuvši dopune u Krivičnom zakonu kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca. Svega desetak dana nakon obilježavanja 26-godišnjice od genocida u Srebrenici i svega sedam dana pre napuštanja Sarajeva i prepuštanja svoje funkcije Christianu Schmitdu. Ovom je odlukom Inzko ispunio svoje obećanje dato žrtvama srebreničkog genocida u junu 2019., podsjeća Murat Tahirović,
predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida. Tada su, ističe on, njegovo udruženje i Pokret majki enklava Srebrenice i Žepe organizirali međunarodnu konferenciju "na kojoj su bili najznačajniji svjetski eksperti i prvi ljudi Tribunala u Haagu i njihovi vodeći tužioci".
- Posebnim uspjehom i rezultatom Konferencije smatramo javno Inzkovo obećanje da će Ured visokog predstavnika proglasiti Zakon o zabrani negiranja genocida, u slučaju da Parlamentarna skupština BiH isti ne usvoji. Isto tako, Inzko je u svom mandatu kontinuirano izvještavao o negiranju genocida u BiH i regionu i mislim da mu je to bila i najbolja baza da donese zakon - kaže za Novosti Tahirović, koji ističe da nikad nije kasno za ovakav zakon.
I od te konferencije su prošle dvije godine. Inzko je u međuvremenu postao predmet poruge svih strana u BiH. Nerzuk Ćurak, profesor sa Fakulteta političkih znanosti u Sarajevu ističe da je Inzko, u političkom smislu, "svih ovih godina uglavnom bio usamljen".
- Ta odluka je političko-pravna materijalizacija ljudske brige čovjeka koji nije mogao otići iz Bosne bez "završne riječi" koja ga ipak stavlja na svijetlu stranu historije. Stoga sam puno bliže uvjerenju da je ovo više autonomna moralna gesta Inzka, nego geopolitička poruka zapadnih sila, mada je, i to ne treba podcijeniti, donesena u boljem međunarodnom okruženju za rad Visokog predstavnika nego što je to bilo tokom prethodnih godina – govori Ćurak.
On se nada da će zakon postepeno prodirati u postkonfliktne pore bosanskohercegovačkog društva, "podižući nivo društvene svijesti i odgovornosti tako da će nakon nekog vremena na mračnu stranu historije biti otpremljeni nitkovi koji poriču genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti."
- Uz svu zakašnjelost Inzkovog moralnog djelovanja, ova odluka je veća od njegovog života - zaključuje Ćurak.
Milorad Dodik (Foto: Dejan Rakita/PIXSELL)
Pitanje koje se sad postavlja je kako sprovoditi zakon za koji je Milorad Dodik rekao da je "posljednji ekser u kovčegu BiH".
- Ne očekujem da će se jedna od najvažnijih odluka Visokog predstavnika sprovoditi na način koji bi ukazao na dramatično kvalitativan skok etičnosti, profesionalnosti i nezavisnosti unutar tužilačkog sistema. Ako pak griješim, to znači da će u narednim danima, čim se steknu pravni uvjeti, započeti "vizentalovski" lov na poricatelje i negatore genocida, ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti - ističe naš sagovornik i dodaje da je negatora najviše među političarima, "dakle onim osobama koje na direktan ili indirektan način kontrolišu tužilaštva u BiH, tako da će pravna kolotečina i politička žabokrečina progutati ovu veliku moralnu gestu Visokog predstavnika."
Ćurak postavlja pitanje "može li iko zamisliti kako Tužilaštvo BiH započinje istragu protiv članova zakonodavne i izvršne vlasti u RS i iz RS, a koji u apsolutnoj većini u svojim javnim istupima negiraju genocid, ali i ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, izuzev ako te zločine ne pripisuju mrskim drugim stranama." Ipak, ostavlja malo prostora i za drugačiji scenarij.
- Možda odjednom sve to poricanje u javnoj sferi lukavstvom političkog uma prestane i preseli se u privatnu sferu, čisto da nas ne iznenadi neko novo nasilje u budućnosti, neki novi pokušaj da se zabije "posljednji ekser" u BiH - zaključuje Ćurak.
Tahirović napominje da Tužilaštvo BiH sada ima prostora da sprovodi zakon u praksi, jer "ako su već mogli da hapse premijera Federacije BiH i direktora Obavještajno sigurnosne agencije, više ne postoji niti jedan izgovor da to ne urade i kod primjene ovog zakona".
Narodna skupština RS (NSRS) usvojila je pet zaključaka ovim povodom, a zaključke su podržale i opozicijske stranke u RS. Odbacili su nametnuti zakon i najavili da neće sudjelovati u radu u Predsjedništvu i Vijeću ministara BiH. Tahirović podsjeća da se i Radovan Karadžić, u planiranju zločina krio iza odluka NSRS.
- Već duže aktuelna politika u RS se "pokriva " odlukama NSRS, od odluka o razbijanju BiH, počevši od referenduma, pa do stava o članstvu u NATO. Mislim da međunarodna zajednica pažljivo bilježi sve i da se neće ponoviti greške iz devedesetih - optimističan je Tahirović.
