Hrvatska zajednica u Beogradu u petak, 4. decembra, službeno je preuzela prostorije u centru grada koje joj je prije dva mjeseca na korištenje dodijelila Vlada Srbije. Tim prostorom upravljat će i koordinirati Zaklada "Antun Gustav Matoš", formirana 4. novembra odlukom Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV). Za upraviteljicu je izabrana Katica Naglić, kojoj je predsjednica HNV-a Jasna Vojnić tom prilikom simbolički predala ključ.
Prostor od 160 četvornih metara na Studentskom trgu u Beogradu, nekadašnji stan pokojnog premijera Srbije Zorana Đinđića, koji je donedavno koristila Fondacija "Zoran Đinđić", bit će sjedište Fondacije, regionalnog ureda HNV-a i udruženja koje djeluju na beogradskom području.
U prigodnom obraćanju Jasna Vojnić istaknula je zadovoljstvo i kazala da će nove prostorije, dodijeljene hrvatskoj zajednici u Srbiji, služiti na dobrobit dvaju naroda i država, te na taj način pridonijeti boljem razumijevanju i suradnji.
- Ponosna sam što ovaj prostor, koji nam je ustupila Vlada Srbije na inicijativu predsjednika Aleksandra Vučića, potvrđuje ne samo naša nova postignuća, već je i znak uzajamnih srpsko-hrvatskih nastojanja te brige da se ime Hrvata u Srbiji zaštiti i prepozna kao bogatstvo ovog društva. Ponosna sam što su Hrvati u Srbiji, osobito u zadnje vrijeme, točka okupljanja i razgovora naših dviju država. Nadam se i vjerujem kako je ovo još jedan korak u zajedničkom koračanju u ljepšu budućnost u kojoj će različitost biti prepoznata kao istinsko uzajamno obogaćenje. Prostorije će biti mjesto okupljanja mladih umjetnika i studenata, s obzirom da kultura povezuje dva naroda - rekla je Jasna Vojnić.
Naglasila je da historija tog projekta nije bila nimalo laka i da su značajnu ulogu imali čelnici Hrvatskog kulturnog centra u Beogradu, književnica Ljiljana Crnić i glumac Aleksandar Saša Alač, koji su dugogodišnjom ustrajnošću uspjeli ishoditi odluku vlasti Srbije o dodjeli prostora hrvatskoj zajednici.
Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov naglasio je da će dobiveni prostor omogućiti uspješnije djelovanje.
- Prostor za hrvatsku zajednicu je dobiven u Beogradu, glavnom gradu i središtu Srbije, pa će dosezi i vidljivost našeg djelovanja biti daleko veći. Osim toga, prostor je osiguran odlukom vlasti Srbije. Hrvati u Beogradu i hrvatska zajednica u Srbiji na pozitivan način priznati su kao oni kojima država Srbija, bez ikakve naknade, omogućuje da kao zajednica mogu djelovati - rekao je Žigmanov.
Primopredaji su prisustvovali izaslanica predsjednika Srbije Vučića Suzana Paunović, predstavnik ambasade Hrvatske u Beogradu Stjepan Glas, te predstavnici hrvatskih udruženja s beogradskog područja koje će koristiti prostor.
- Dobivanje ovih prostorija nam puno znači, jer se do sada ljudi na ovom području nisu imali gdje okupljati - rekla je za Novosti nakon primopredaje Katica Naglić.
– Sad će se naša zajednica moći organizirati i prikazati u svim poljima, od kulture preko jezika i raznih tribina, literarnih večeri, javnih nastupa i izložbi, a djecu ćemo obučavati hrvatskom jeziku i kulturi. Tu se neće održavati masovni skupovi, već manifestacije s malim brojem ljudi jer kad se odbije prostor za urede, sala za nastupe ima 40 kvadrata uz 20 kvadrata za ulaz i pomoćnu prostoriju, a i prostor se nalazi u stambenoj zgradi. Naglasila je i da će potrajati neko vrijeme do prvih programa.
- Za sada ne možemo ništa jer prostorije nisu opremljene - od interijera imamo komodu, dva sklopiva stola i 15 stolica. Za opremu i redovitu djelatnost sredstva ćemo pokušati dobiti od donatora. Javljat ćemo se na projekte, a kad se budemo dobro organizirali, za što je potrebno vrijeme, moći ćemo se baviti i privrednim aktivnostima za koje smo također registrirani - rekla je Naglić.
Osvrnula se i na strukturu Fondacije koja ima sedmočlani Upravni odbor, predsjednika, zamjenika i upravitelja. Među ciljevima ističu očuvanje, njegovanje i prezentiranje suvremene i tradicijske kulture Hrvata iz Beograda te promicanje i unapređenje znanosti, obrazovanja i umjetnosti hrvatske nacionalne manjine.
- Dobrodošli su svi ljudi dobre volje koji žele da se iskažu. Kako na teritoriju grada Beograda imamo pet udruženja, dva u Beogradu, dva u Zemunu i jedno u Surčinu, svatko zainteresiran može postati članom nekog od njih, a mogu doći i intelektualci koji nemaju vremena da se uključe u rad udruga, ali mogu okupiti ljude oko ekonomije, odnosno držati tribine ili predavanje. Očekujemo i da se tu okupljaju djeca. Zašto, uz ostalo, ne bi imali tihe probe nekog omladinskog orkestra. Osim toga, planiramo biblioteku i čitaonicu. Dakle, postoje različite mogućnosti primjerene brojci od oko 7,7 tisuća Hrvata registriranih u prošlom popisu; tu ima i starijih i mlađih ljudi pa do male djece, dakle od 7 do 77 godina – objasnila je Katica Naglić.
- U Surčinu s malom djecom imamo tamburaški orkestar, a u Zemunu kvalitetan zbor, a djeluje i literarna sekciju. U oba mjesta imamo prostore pri katoličkoj crkvi i i biblioteke. Do sada je najveći problem bio prostor, tako da su udruženja u Beogradu bila registrirana u stanovima svojih predsjednika. Sad će imati priliku da se okupljaju, pripremaju programe i predstave kulturnu baštinu Hrvata s ovog područja. Moram reći da ima dosta mješovitih brakova, pa ćemo biti otvoreni svima, kao što je to već slučaj u Zemunu i Surčinu. U Surčinu, gdje živim, vlada jako dobar odnos, u Zemunu se suradnja razvija, a u samom Beogradu za to do sada nije bilo prilike. Dodjelom ovog stana izišle su nam u susret, ne samo gradske, nego i republičke vlasti, zato očekujem i daljnju suradnju. Konačno, svake godine raspisuju se natječaji za nacionalne manjine pri svakoj općini i pri Ministarstvu kulture. Svemu tome pogoduju dobri odnosi. Normalno se živi, a inače su i Zemun i Surčin paralelno naseljavali i Hrvati i Srbi; u Surčin su dolazili iz Like, a u Zemun iz raznih krajeva, tako da, kao i u Beogradu, živimo zajedno već stoljećima. Lojalni smo građani koji rade svoj posao, plaćamo porez, na pravimo državne udare, a prema nama se normalno ponašaju, što najbolje mogu reći iz svog iskustva - naglasila je Naglić.
